Dodaci Direktive o staništima - Povratak na vrh
Direktiva o staništima sadrži šest dodataka, koji se odnose na razlicite clanke Direktive. Na Dodatku I nalazi se popis oko 230 stanišnih tipova od znacaja za Zajednicu koji zahtijevaju zaštitu kroz odredivanje podrucja ekološke mreže. Na Dodatku II nalazi se popis oko 1000 biljnih i životinjskih vrsta od znacaja za Zajednicu koji takoder zahtijevaju zaštitu kroz odredivanje podrucja. Dodatak II sadrži popis kriterija za odabir podrucja Natura 2000. U Dodacima IV i VI definirane su odredbe za zaštitu.

Ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu - Povratak na vrh

Sukladno clanku 6, stavku 3 Direktive o staništima svaki plan ili zahvat, sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili zahvatima, koji može imati znacajan utjecaj na podrucje ekološke mreže odnosno na njegove ciljeve ocuvanja podložan je odgovarajucoj ocjeni. Ocjenom se provjerava prihvatljivost rezultata projekta ili plana za odredeno podrucje ekološke mreže odnosno vrste i staništa koji su ciljevi ocuvanja. Rješenjem ocjene plan ili zahvat se odobrava ili odbija.
Smjernice za OPZP (na engleskom jeziku):
http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Clanak 6. Direktive o staništima (procišcena verzija 1.1.2007.) - Povratak na vrh

1. Za posebno zašticena podrucja, Država clanica ce uvesti potrebne zaštitne mjere zajedno s odgovarajucim planom upravljanja koji je posebno napravljen za ta podrucja, ili koji je integriran u druge razvojne planove, odgovarajuce zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim potrebama tipova prirodnih životnih prostora (staništa) iz Annexa I i vrstama iz Annexa II.
2. Države clanice ce poduzeti, u posebnim zašticenim podrucjima, odgovarajuce korake u izbjegavanju pogoršanja prirodnih životnih prostora (staništa) i staništa vrsta, kao i u izbjegavanju uznemiravanja vrsta za koje je podrucje proglašeno, ukoliko takva uznemiravanja mogu imati znacajne posljedice prema odredbama i ciljevima Smjernice.
3. Svaki plan ili projekt koji nije direktno povezan ili koji nije nužan za upravljanje podrucjem ali je vjerojatno da ima znacajan utjecaj na to, bilo samostalno ili u kombinaciji s drugim planovima ili projektima, biti ce podložan odgovarajucim procjenama o njegovom utjecaju na podrucje u pogledu zaštitnih ciljeva. U pogledu zakljucaka procjene utjecaja na podrucje i ovisno o odredbi stavka 4. nadležno nacionalno tijelo složiti ce se s planom ili projektom pošto se uvjeri da nece negativno utjecati na ocuvanje doticnog podrucja, a nakon što su po potrebi proveli javnu raspravu.
4. Unatoc negativnim procjenama o implikacijama na podrucje i u odsutnosti alternativnih rješenja, plan ili projekt ipak se smije se provesti iz razloga koji su od javnog interesa, ukljucujuci one socijalne i ekonomske prirode, a država clanica poduzeti ce kompenzacijske mjere nužne za osiguranje sveobuhvatnosti Nature 2000. O poduzetim kompenzacijskim mjerama država clanica obavijestiti ce Komisiju.

Kada su u pitanju podrucja na kojima se nalaze zašticeni tipovi prirodnih životnih prostora (staništa) i/ili zašticene vrste, jedini motivi koji mogu biti uzeti u obzir su oni koji se odnose na ljudsko zdravlje ili javnu sigurnost, koji se odnose na posljedice koje ce koristiti prvenstvenom interesu okoliša, ili nadalje prema mišljenju Komisije, na druge razloge koji su od iznimnog javnog interesa.

Direktiva o pticama - Povratak na vrh

Direktiva o pticama (Council Directive 79/409/EEC od 2. travnja 1979.) usvojena je 1979. godine, a njezin je cilj zaštititi sve divlje ptice i njihova najvažnija staništa diljem EU. Ona obustavlja pojedine djelatnosti, poput držanja ili prodaje divljih ptica, te uvodi zakonske mehanizme za regulaciju drugih aktivnosti, poput lova, da bi se osigurala njihova održivost. Ta Direktiva takoder zahtjeva od svih zemalja clanica EU da najvažnija podrucja za više od 190 ugroženih vrsta i sve migratorne ptice utvrde kao podrucja ekološke mreže Natura 2000, posebno vodeci racuna o mocvarnim podrucjima od medunarodne važnosti.

Biološka raznolikost - Povratak na vrh

Biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava (kopnenih, morskih i ostalih vodenih ekosustava), a ukljucuje raznolikost unutar vrsta, izmedu vrsta, životnih zajednica, te raznolikost izmedu ekoloških sustava.

Biogeografska Regija - Povratak na vrh

EU pokriva devet biogeografskih regija koje su svaka za sebe karakteristicne po vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija nisu fiksne no omogucavaju pracenje trendova ocuvanja vrsta i staništa u slicnim uvjetima diljem Europe ne obracajuci pažnju na državne granice. Tih devet regija su: alpska, kontinentalna, mediteranska, panonska, borealna, atlantska, crnomorska i makaronezijska, od kojih Hrvatska obuhvaca prve cetiri. http://dataservice.eea.europa.eu/atlas/viewdata/viewpub.asp?id=2250

Biogeografski seminari - Povratak na vrh

Seminari koji se održavaju za svaku biogeografsku regiju zasebno, a na njima vodi znanstvena rasprava o prijedlogu Natura 2000 koji je predala nova država clanica pri ulasku u EU. Opca uprava Okoliš (DG Environment) Europske komisije predsjeda raspravi na seminarima dok Europski "topic" centar (Više infomacija na: ETC) daje znanstvenu ocjenu prijedloga:

• Referentna lista (rasprostranjenost vrsta s Dodatka II i stanišnih tipova s Dodatka I u svakoj biogeografskoj regiji po državi) je pregledana i usvojena zajedno s listom predloženih podrucja, od sada Podrucja od posebnog znacajaza Zajednicu (SCI - Sites of Community Importance);
• Ocjena rasprostranjenosti stanišnog tipa s Dodatka I i vrste s Dodatka II u pojedinom predloženom podrucju naspram rasprostranjenosti na nivou države;
• Zakljucci koji daju detalje o tome za koje vrste i stanišne tipove je potrebno izdvojiti dodatna podrucja ili izmijeniti postojeca (predložena).

Opca uprava Okoliš Europske komisije, zajedno s državama odredila je sadržaj i raspored održavanja biogeografskih seminara (HAB 97/3 Rev. 3 10/11/97).
Na biogeografskim seminarima sudjeluju:

• Europska komisija
• Država clanica
• Strucnjaci pozvani od ETC-a
• Predstavnik Europskog foruma za staništa (NVO-e u podrucju okoliša i prirode)
• Predstavnik Foruma Natura 2000 (udruge zemljoradnika, korisnika i posjednika)
• Predstavnik zemalja pristupnica ili drugih zemalja clanica (samo kao promatraci)

Biotop - Povratak na vrh

Fizicko stanište sa karakteristicnim pripadajucim biološkim zajednicama. Najmanja jedinica staništa koja se može izdvojiti, a okarakterizirana je zajednicom biljaka i životinja koje na njoj žive (Anon, 2001).

Prijelazna (buffer) zona - Povratak na vrh

Podrucje na kojem se reguliraju zahvati na nacin da ucinkovito odvaja osjetljivo podrucje od potencijalno štetnih djelovanja izvan njega.

Ocuvanje - Povratak na vrh

Niz mjera koje su potrebne da održe ili obnove prirodna staništa i populacije vrsta divlje flore i faune do povoljne razine ocuvanja.

Konvencija o biološkoj raznolikosti (CBD) - Povratak na vrh

To je medunarodni sporazum koji je donesen na konvenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) - Earth Summit u Rio de Janeiru 1992. Godine.
Tri glavna cilja Konvencije su:

1. Ocuvanje biološke raznolikosti (ili bioraznolikosti)
2. Održivo korištenje prirodnih dobara
3. Ravnomjerna i pravedna raspodjela dobara koji proizlaze iz korištenja genetskih resursa

Direktiva o staništima - Povratak na vrh

Godine 1992. EU je usvojila Direktivu o staništima. Ona uvodi slicne mjere zaštite europske flore i faune kao i Direktiva o pticama, no obuhvaca dodatnih 1000 vrsta osim ptica (biljaka, s sisavaca, beskralješnjaka itd.) te više od 230 stanišnih tipova tipicnih za Europu, ali sve ugroženijih. Direktiva o staništima preciznija je i po pitanju odnosa prema planovima i projektima ciji utjecaji na vrste i stanišne tipove moraju biti ocjenjeni.

Zabrana pogoršanja stanja - Povratak na vrh

Sukladno clanku 6. stavku 2. Direktive o staništima države clanice obvezne su poduzeti odgovarajuce korake u podrucjima ekološke mreže kako bi izbjegle pogoršanje u stanju prirodnih životnih prostora (staništa) i staništa vrsta, kao i u izbjegavanju uznemiravanja vrsta za koje je podrucje proglašeno, ukoliko takva uznemiravanja mogu imati znacajne posljedice prema odredbama i ciljevima Direktive.

Obveza izvješcivanja - Povratak na vrh

Svakih 6 godina, sukladno clanku 17., stavku 1. Direktive o staništima, država clanica obvezna je izraditi iscrpno izvješce o provedbi mjera definiranih Direktivom te ocijeniti koliko su ucinkovite mjere za ocuvanje, stanišnih tipova s Dodatka I i vrta s Dodatka II. Dodatno, svake dvije godine države clanice ce proslijediti Komisiji izvješce o statusu vrsta za koje su dobiveni izuzeci. Svake 3 godine sukladno clanku 12 Direktive o pticama države clanice daju izvješce o provedbi nacionalnog zakonodavstva koje je država usvojila uskladujuci se s Direktivom.

Direktiva - Povratak na vrh

Direktiva je pravni akt Europske unije koji zahtjeva od država clanica odredene rezultate no ne daje tocne odredbe kako postici odredeni rezultat. Može se razlikovati od Uredbi EU koje su samoizvršne i ne zahtjevaju dodatne mjere provedbe. Direktive ostavljaju državama clanicama odredenu slobodu u nacinu provedbe odredenih pravila.

Ekosustav - Povratak na vrh

Ovaj izraz sadrži dvije razlicite rijeci - ekološki i sustav, a odnosi se na sve bioticke i abioticke elemente, i njihove medusobne interakcije, u odredenom podrucju bez obzira na njegovu velicinu.

Ugrožena vrsta - Povratak na vrh

Populacija nekog organizma (vrste) koji je zbog

• male brojnosti,
• promjena u okolišu ili nacinu predacije pod prijetnjom izumiranja.

Endem - Povratak na vrh

Vrsta koja se pojavljuje na vrlo ogranicenom geografskom podrucju, na primjer na otoku ili na planinskom vrhu. U Direktivi se to uglavnom odnosi na vrste koje su ogranicene na prostor jedne države clanice i ne pojavljuje se nigdje izvan EU.

PUO - Povratak na vrh

Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogucih znacajnih utjecaja na okoliš zahvata odredenih ovim Zakonom i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš.
Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan nacin, utjecaj zahvata iz stavka 1. ovoga clanka na okoliš, tako da se utvrduje moguci izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajuci u obzir njihove meduodnose.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje nacela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju mogucu mjeru i postigla najveca moguca ocuvanost kakvoce okoliša, što se postiže uskladivanjem i prilagodavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogucnostima okoliša na odredenom podrucju. (Zakon o zaštiti okoliša (NN110/07)

Europska unija - Povratak na vrh

Europska unija je uspostavljena na temelju Sporazuma o Europskoj uniji. Danas ima 27 država clanica EU (Belgija, Njemacka, Francuska, Italija, Austrija, Danska, Finska, Grcka, Irska, Portugal, Španjolska, Velika Britanija, Luxemburg, Nizozemska, Švedska, Estonija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovacka, Slovenija, Ceška, Madarska, Cipar, Bugarska i Rumunjska). EU obuhvaca temeljne vrijednosti koje dijele njegove države clanice širom raznih kultura, jezika i tradicija. Bazira se na Europskim zajednicama i suradnji država clanica u podrucju Zajednicke vanjske politike i sigurnosti te pravosuda i unutarnjih poslova. Pet je glavnih institucija EU: Europski parlament, Vijece Ministara, Europska komisija, Sud pravde i Vijece revizora (Revizorski sud).
Europska unija igra vodecu ulogu u medunarodnoj suradnji i pomoci razvoju. EU je takoder jedna od najvecih svjetskih davatelja humanitarne pomoci. Danas Europska zajednica ima politicku i financijsku odgovornost za oko 11% svjetske pomoci u razvoju (ODA) u odnosu na 5% 1985. godine.
Više informacija na: http://europa.eu

Europska komisija - Povratak na vrh

Izvršno tijelo Europske unije sa sjedištem u Bruxelles-u. Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijecu. Cine je delegati s dodijeljenim kabinetima i predsjednik delegata. Komisija je organizirana u odjele pod nazivom "Opce uprave" (DG) i "službe" (kao što je Pravna služba). Svaka Opca uprava odgovorna je za odredeno politicko podrucje (npr. poljoprivreda (AGRI), okoliš (ENV), istraživanje (RTD), ribarstvo (FISH)) i na njezinu se celu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordinaciju vrši Glavno tajništvo.
Više informacija na: http://ec.europa.eu/index_en.htm

Europski sud pravde - Povratak na vrh

Sjedište Europskog suda pravde je u Luxemburgu. Njegova glavna zadaca je utvrdivanje pravne osnove za pravne postupke komisije protiv država clanica, jedne države clanice protiv druge države clanice, ili postupke za poništenja protiv Vijeca ili Komisije, te postupke zbog ne djelovanja

Izumiranje - Povratak na vrh

Prestanak postojanja neke vrste

Povoljno stanje ocuvanja - Povratak na vrh

Direktiva utvrduje koherentnu mrežu podrucja Natura 2000, kako bi omogucila održanje i obnovu vrsti i staništa u njihovom prirodnom podrucju rasprostranjenosti. Stanje ocuvanja predstavlja sumu utjecaja koji djeluju na vrste i staništa koji bi mogli utjecati na dugorocnu rasprostranjenost i brojnost populacije na prirodnom podrucju te vrste. Stanje ocuvanja smatra se povoljnim kada:

• Podaci o populacijskoj dinamici vrste ukazuju da se ona dugorocno održava kao punovrijedna sastavnica svojih prirodnih staništa i
• Prirodno podrucje rasprostranjenosti vrste se ne smanjuje niti je vjerojatno da ce biti smanjeno u doglednoj buducnosti i
• Kada postoji i vjerojatno ce nastaviti postojati dovoljno veliko stanište za dugorocno održanje njene populacije

Stanište - Povratak na vrh

Predstavlja kopneno ili vodeno podrucje koje se odlikuje geografskim, abiotickim i biotickim osobinama koje su ili prirodne ili do-prirodne.

Odbor za staništa - Povratak na vrh

Odbor ustanovljen kako bi olakšao primjenu Direktive o stanišnima (Clanci 20 i 21) pružio podršku Europskoj komisiji.

Stanište vrste - Povratak na vrh

Okolina odredena specificnim abiotickim i biotickim osobinama u kojima vrsta obitava u bilo kojem stadiju svog biološkog ciklusa – npr. zimovalište, podrucje razmnožavanja, podrucje ishrane, odmora.

Direktiva o staništima - Povratak na vrh

Europska direktiva koja ima svrhu osigurati ocuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore u Europi.

IBA –važna podrucja za ptice - Povratak na vrh

Važno podrucje za ptice (IBA) je podrucje koje je proglašeno kao globalno važno stanište za ocuvanje populacija ptica. Ovaj program je razvio BirdLife International. IBA podrucja u nekoj zemlji proglašava nacionalna organizacija za zaštitu ptica. IBA su važni temelj za proglašenje SPA (Podrucja posebne zaštite).

Invazivne svojte - Povratak na vrh

Invazivne svojta je ona koja je unesena u podrucje u kojem se prirodno ne javlja i u kojem je sposobna održavati populaciju bez ljudske ili bilo kakve druge intervencije.

Life+ - Povratak na vrh

S proracunom od 2.143 milijarde EUR (za razdoblje 2007-2013), LIFE+ je ogranicen ali fokusiran financijski instrument koji pruža posebnu podršku za razvoj i primjenu okolišne politike zajednice i zakonodavstva, a posebice ciljeva 6. EAP (Decision 1600/2002/EC) i nastavnim tematskim strategijama. On ima tri komponente:

• LIFE+ Priroda i biološka raznolikost
• LIFE+ Zaštita okoliša i uprava
• LIFE+ Informacija i komunikacija

Najmanje 78% LIFE+ biti ce predvideno za sufinanciranje projekta od kojih ce najmanje 50% biti za projekte prirode i biološke raznolikosti. Europska komisija ce koristiti preostali iznos za operativne troškove.
Za sada se sredstva mogu koristiti samo u zemljama EU27 no buduce sudjelovanje odredenih trecih zemalja je moguce ako se dobiju dodatna odobrenja.
Komisija ce organizirati godišnje natjecaje za prijedloge te uz pomoc vanjskih strucnjaka izabrati, pregledati i pratiti projekte te biti odgovorna za vršenje odgovarajucih isplata. Države clanice ce prosljedivati prijedloge komisiji te mogu postaviti nacionalne prioritete i ciljeve (od 2008 na dalje) te mogu pripremati komentare na prijedloge a posebice vezano uz nacionalne godišnje prioritete.
Više informacija na: http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus.htm

Plan upravljanja - Povratak na vrh

Detaljni plan za odredeno Natura 2000 podrucje koji u skladu s Clankom 6. Direktive o staništima odreduje potrebne mjere zaštite za to podrucje. Plan mora uzeti u obzir ekološke potrebe vrsti i staništa. Temeljem clanka 6. nije obvezna izrada plana upravljanja vec samo mjere zaštite.

Monitoring - Povratak na vrh

Redovna provjera kako bi se utvrdilo stanje biljnih ili životinjskih vrsti. Za Naturu 2000 to znaci obvezu pracenja statusa ocuvanja staništa na Dodatku I i vrsti na Dodatku II, IV te V s posebnom pažnjom na prioritetna staništa i vrste u skladu s Clankom 11., Direktive o staništima.

NATURA 2000 - Povratak na vrh

Mreža morskih i kopnenih podrucja od medunarodne važnosti, izdvojenih za ocuvanje rijetkih i ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zašticenih Direktivama Europske unije. Mreža NATURA 2000 sastoji se od Posebnih podrucja zaštite - SAC (podrucja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Podrucja posebne zaštite - SPA (podrucja izdvojenih na temelju Direktive o pticama).

Stanišni tipovi od znacaja za Zajednicu - Povratak na vrh

Oni prirodni stanišni unutar teritorija zemlje clanice:
a) koji su u opasnosti su od izumiranja unutar njihovog prirodnog podrucja (vidi takoder: Prioritetni prirodni stanišni tip), ili
b) koji imaju malo prirodno podrucje proizašlo iz njihovog uzmaka, ili zbog njihovog prirodno ogranicenog podrucja; ili
c) koji predstavljaju izvanredne primjere jedne ili više tipicnih karakteristika od pet sljedecih biogeografskih regija: alpske, borealne, atlantske, kontinentalne, panonske, mediteranske, stepske, crnomorske i makaronezijske

NVO - Povratak na vrh

Nevladina organizacija

Prioritetni stanišni tip - Povratak na vrh

Prirodni stanišni tip u opasnosti od nestajanja, prisutan na teritoriju na koji se odnosi clanak 2., i za cije ocuvanje Zajednica ima posebnu odgovornost zbog velicine njihovog prirodnog podrucja koje se nalazi unutar teritorija navedenih u clanku 2. Ta prioritetna prirodna staništa u Dodatku I Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC) oznacena su zvjezdicom (*).

Prioritetna vrsta - Povratak na vrh

Vrsta za cije ocuvanje Zajednica ima posebnu odgovornost zbog velicine njihovog prirodnog podrucja koje se nalazi unutar teritorija navedenih u clanku 2. Te prioritetne vrste u Dodatku II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC) oznacene su zvjezdicom (*).

pSCI (predloženo Podrucje od znacaja za Zajednicu) - Povratak na vrh

Predloženo podrucje od europske važnosti na nacionalnoj evaluacijskoj listi.
Vidi takoder: SCI

Ramsar podrucje - Povratak na vrh

Mocvarno podrucje od medunarodne važnosti za ptice, zašticeno Ramsarkom konvencijom, medunarodnim sporazumom o zaštiti mocvarnih staništa (1979).

Rijetka vrsta - Povratak na vrh

Organizam koji je vrlo neuobicajen, rijedak, pojavljuje se na vrlo ogranicenim geografskim podrucjima ili ima široki areal rasprostranjenja, ali se nikada ne pojavljuje u velikom broju.

Crvena knjiga - Povratak na vrh

Dokument u kojem su navedene sve rijetke i ugrožene vrste životinja, biljaka i gljiva kao i neke domace podvrste.
Pretražite Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske

Podrucje (site) - Povratak na vrh

znaci geografski odredeno podrucje cija je površina jasno odredena

Podrucje od znacaja za Zajednicu (SCI) - Povratak na vrh

Podrucje koje u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, znatno doprinosi u održanju ili obnavljanju «povoljnog stanja» u ocuvanju tipova prirodnih životnih prostora (staništa) iz Dodatka I, ili vrsta iz Dodatka II, i koji znacajno doprinosi koherenciji mreže NATURA 2000 i/ili koji doprinosi ocuvanju biološke raznolikosti unutar doticne regije ili regija.
Za životinjske vrste koje se rasprostiru preko veceg teritorija, podrucja od interesa za Zajednicu ce se podudarati s mjestima unutar prirodnog podrucja tih vrsta, a koja predstavljaju fizicke i biološke faktore koji su nužni za njihov život i reprodukciju.
Vidi takoder: SCI

SAC, Posebno podrucje zaštite - Povratak na vrh

Posebno podrucje zaštite (SAC) znace mjesta od znacaja za Zajednicu oznacena (predložena) od država clanica putem zakonskih, administrativnih i/ili ugovornih akata, gdje se mjere zaštite provode za održanje ili uspostavu «povoljnog stanja» zaštite prirodnih životnih prostora (staništa), i/ili populacije vrsta za koje je podrucje predloženo.
Zemlje clanice trebaju identificirati ta podrucja te utvrditi mjere zaštite nužne za ocuvanje. (Zajedno sa Podrucjima posebne zaštite (SPA), Posebna podrucja zaštite cine ekološku mrežu NATURA 2000).

SPA, Podrucje posebne zaštite - Povratak na vrh

Podrucja važna za ptice koja su u skladu s Direktivom o zaštiti divljih ptica (79/409/EEC). (Zajedno s Posebnim podrucjima zaštite (SCI) Podrucja posebne zaštite (SPA) cine ekološku mrežu NATURA 2000).

Primjerak - Povratak na vrh

Bilo koja biljka ili životinja, živa ili mrtva, od vrsta navedenih u Dodatcima IV ili V, njihovi dijelovi ili od njih dobiveni proizvodi, kao i bilo koji proizvod za koji se pokaže, iz popratnog dokumenta, pakiranja ili marke ili etikete, ili ako iz bilo kojih okolnosti proizlazi da su to dijelovi ili od tih vrsta biljaka ili životinja dobiveni proizvodi.

Vrsta - Povratak na vrh

Ovaj termin odnosi se na sve pojedinacne organizme prirodne populacije koji su u mogucnosti medusobno se razmnožavati, generalno dijele slican izgled, karakteristike i genetsko nasljede uslijed posjedovanja relativno nedavnih zajednickih predaka.
Svaki rod podijeljen je na nekoliko vrsta. Na primjer, vrsta lupus može se naci pod rodom Canis. Canis lupus taksonomsko je ime za vuka.

Vrsta od interesa za Zajednicu - Povratak na vrh

Vrste koje su unutar teritorija iz clanka 2.:

• ugrožene, osim onih vrsta cije je prirodno podrucje neznatano unutar teritorija iz clanka 2. i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktickoj regiji; ili
• osjetljive, i.e. a za koje se vjeruje da ce prijeci u kategoriju ugroženih vrsta u skoroj buducnosti ako uzrocni faktori nastave s djelovanjem; ili
• rijetke, i.e. male populacije koje trenutno nisu ugrožene, ali bi mogle biti. Vrste koje su smještene unutar ogranicenih geografskih podrucja ili koje su rijetko raspršene na vecem podrucju; ili
• endemske i zahtijevaju posebnu pažnju iz razloga specificne prirode njihovog staništa i/ ili zbog potencijalne opasnosti od njihovog iskorištavanja u njihovom staništu i /ili zbog potencijalne opasnosti iskorištavanja njihovog položaja kao zašticene vrste.

Standardni obrazac - Povratak na vrh

NATURA 2000 obrazac, za proglašenje podrucja u skladu sa standardnim obrascem Direktive o pticama i Direktive o staništima koji je odobren od Odbora za staništa.

Ugrožene vrste - Povratak na vrh

Biljne i životinjske vrste kojima prijeti izumiranje.