Vode

Vodno gospodarstvo

Hrvatska uživa u blagodatima bogatih i izdašnih zaliha vode. Taj dragocjeni resurs potjece iz više razlicitih izvora: iz velikih medunarodnih rijeka kao što su Sava, Drava i Dunav, s kojima su povezane i velike mocvare i poplavne ravnice te mnogi poluprirodni šaranski ribnjaci koji su važni za održavanje populacije ptica; kroz krško podrucje najveci dio vode otjece u dubine putem složenih sustava podzemnih vodnih tokova i kanala koji teku kroz vapnenacke stijene, a tu ima i mnogo relativno kratkih, ali brzih rijeka i vodopada, najpoznatija su Plitvicka jezera s nizom od 16 slapova i sedrenim naslagama na izvoru rijeke Korane. Hrvatska ima malo prirodnih jezera, ali ona koja postoje, poput Vranskog jezera pored Zadra, još su relativno dobro ocuvana. Duž Jadranske obale voda postaje sve oskudnijom i cesto je bocata zbog djelovanja mora. Tipican je primjer prostrana delta Neretve koja se lepezasto širi podrucjem vecim od 200 cetvornih kilomatara u mozaik mocvara, laguna i jezera. 

Usprkos obilju vodnih tijela u Hrvatskoj, potražnja za tim dragocjenim resursom je velika.

Staništa europske važnosti u Hrvatskoj

Hrvatska ima širok raspon razlicitih slatkovodnih staništa. U njih se ubrajaju velike medunarodne rijeke poput Save, Drave i Dunava sa svojim prostranim poplavnim šumama, rukavcima i tihim mrtvicama, kao i veliki mocvarni kompleksi poput Plitvickih jezera i Krke u krškom podrucju.

Hrvatska mocvarna podrucja važna su mjesta za hranjenje, parenje i odmaranje citava niza divljih životinja i biljaka. Mjesta poput Lonjskog polja, Kopackog rita, donjeg toka Neretve i Crne Mlake globalno su važna zbog svoje strateške pozicije duž glavnih migracijskih putova i neizmjernog broja ptica koje se tamo pare ili prezimljuju. Stoga su i dio prijedloga za ukljucenje u EU-ovu ekološku mrežu NATURA 2000.

Upravljanje

Na svakom se podrucju NATURA 2000 aktivnosti moraju provoditi na nacin koji osigurava kontinuiran, dugorocni opstanak vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je neko podrucje ukljuceno u mrežu. To znaci da se unutar podrucja NATURA 2000: izbjegavaju štetne aktivnosti koje bi mogle znacajno uznemiriti vrstu ili narušiti staništa zbog kojih je to podrucje odabrano; poduzimaju pozitivne mjere  u cilju održavanja i obnavljanja „povoljnog statusa zaštite“ tih staništa i vrsta u njihovom prirodnom podrucju rasprostranjenja.

Namjerno hvatanje, ubijanje ili skupljanje tih srodnika divljih biljaka i životinja strogo je zabranjeno, osim u slucaju posebnih i vrlo opravdanih razloga, kao što je to, na primjer, zaštita javnog zdravlja. Aktivnosti poput lova i ribolova takoder su regulirane kako bi se ocuvala njihova održivost.

Najbolji je nacin za donošenje odluka sjesti sa svima koji su zainteresirani za odredeno podrucje i u svakom pojedinacnom slucaju postici odgovarajuci zajednicki dogovor o najboljim nacinima ocuvanja postojecih vrsta i staništa.

Mocvarna podrucja

Mocvarna podrucja, osim što su vrijedna podrucja biološke raznolikosti, obavljaju citav niz ekoloških i hidroloških funkcija korisnih za covjeka. Ona održavaju trajnu opskrbu vodom time što stalno iznova pune podzemne vode i vodonosnike, procišcuju vodu tako što odstranjuju otrovne kemikalije, višak hranjivih tvari i ostale onecišcivace, te pomažu u kontroli i ublažavanju posljedica poplava. Broj se poplava u Europi posljednjih godina dramaticno povecao, i to uglavnom kao posljedica loših planova regulacija rijeka, smanjenja slivnih površina i gubitka prirodnih poplavnih nizina. Visoki ljudski i financijski troškovi poplava bacaju novo svjetlo na znacajnu gospodarsku vrijednost ocuvanja netaknutih, funkcionalnih mocvarnih podrucja, u korist covjeka i biološke raznolikosti

Aktivnosti povezane s revitalizacijom mocvarnih staništa postaju sve važniji dio vodnog gospodarstva. Takvi projekti donose, osim zaštite ekosustava, mnogostruku javnu korist razlicitim dionicima i kao takvi zadovoljavaju uvjete za dobivanje sredstava iz EU-ovih fondova ili medunarodnih organizacija

Vode u EU i u Hrvatskoj

Voda je životno važan gospodarski resurs, ali i važna znacajka prirodnog okoliša. Tijekom posljednjih 20 godina u Europskoj se je uniji kakvoca vode poboljšala zahvaljujuci strogim zakonima i propisima. Takoder je postignut znacajan napredak u obradi otpadnih voda i industrijskog otpada. Danas je vecina populacije sjeverozapadne Europe prikljucena na procistace otpadnih voda, a više od pet milijardi eura vec je investirano putem EU-ovih strukturnih fondova u uskladivanje novih clanica EU-a i pristupnih zemalja.

Dobra kakvoca vode ne temelji se samo na njezinoj kemijskoj kakvoci i dostupnim kolicinama nego i na ekološkom stanju površinskih voda poput rijeka i jezera. Potonje je posebno važno, jer se time priznaje vrijednost netaknutih slatkovodnih ekosustava i njihove bogate biološke raznolikosti.

Za više informacija pogledajte našu brošuru „NATURA 2000 i vodno gospodarstvo u Hrvatskoj“