Održavanje intenzivne proizvodnje žitarica na portugalskim stepama

U prostranim stepskim ravnicama Castro Verde u južnom Portugalu tradicionalni sustav uzgoja zasnovan je na intenzivnoj proizvodnji žitarica bez navodnjavanja, s odmorom tla (ugar) svakih 2-3 godine. Polu-prirodna staništa koja su nastala kao posljedica toga vrlo su važna za zaštitu prirode, posebno za ptice. Medutim, porast konkurencije u intenzivnoj proizvodnji žitarica natjerao je mnoge zemljoradnike da napuste svoju zemlju u potrazi za nekim drugim poslom, s ozbiljnim posljedicama kako za lokalno gospodarstvo, tako i za populacije ptica. Ukljucenjem podrucja Castro Verde u NATURA 2000 mrežu, grupe zadužene za zaštitu prirode i zemljoradnici odlucili su udružiti snage te lobirati pri svojoj vladi za izradu programa agroekološke podrške kojeg financira EU i koji bi zemljoradnicima omogucio nastavak upravljanja svojom zemljom kao što su to cinili i ranije. Program se pokazao iznimno popularnim s više od 350 km² obradenih površina kojima se danas opet intenzivno upravlja, a ptice se vracaju u velikom broju.

Razvoj planova upravljanja za finske šume

Središnja Finska je u centru drvne industrije te zemlje. Na tom je podrucju vecina šuma u privatnim rukama te bi bilo kakva ogranicenja njihove uporabe zbog proglašenja NATURA 2000 podrucja vjerojatno bila loše primljena. Odbor za zaštitu okoliša te regije odlucio je da je najbolji nacin kako uvjeriti privatne vlasnike šuma da prihvate NATURA 2000 bio taj da im ponude izradu plana upravljanja za njihovu šumu. Taj bi plan ocijenio gospodarski potencijal šume u sljedecih 10-20 godina te pojasnio što se može poduzeti u pogledu zaštite prirode. Takav praktican alat ne samo da je pomogao vlasniku da ucinkovitije i isplativije upravlja svojim resursom, vec je takoder i pomogao u razbijanju mita o tome da NATURA 2000 znaci prekid proizvodnje u svim šumama. Ovime je dokazano upravo suprotno.

Rješavanje konflikata izmedu ljudi i velikih zvijeri u Natura 2000

U strahu za svoja životna primanja, mnogi farmeri u Grckoj ne toleriraju vukove i medvjede u svojoj regiji te ih ponekad nezakonito odstrjeljuju. To je ujedno i najveca prijetnja ovim dvjema vrstama u Grckoj, te je uzrok cak 25% svih uginuca vukova godišnje. Pokrenut je projekt, kojeg financira EU,s ciljem pronalaženja srži ovog problema kroz analizu prošlih incidenata unutar odredenog broja NATURA 2000 podrucja. Takoder su održani pojedinacni razgovori sa zainteresiranim farmerima. Kao rezultat, projekt je uspio utjecati na znacajno poboljšanje nacionalnih programa naknade štete za gubitak stoke.

Medutim, sve su strane bile suglasne da bi najucinkovitije rješenje prije svega bilo sprijeciti nastanak štete. U suradnji s poljoprivrednicima isprobane su razne mjere. One su ukljucivale podizanje elektricnih ograda oko usjeva i košnica, pružanje alternativnih izvora hrane poput šumskih vocaka posadenih u napuštenim vocnjacima te opskrbe farmera autohtonim psima ovcarima za zaštitu svojih stada. Sve tri navedene mjere pokazale su se ucinkovitima u sprecavanju gubitaka te su vrlo popularne medu lokalnim farmerima. Kao rezultat toga, Ministarstvo poljoprivrede odlucilo je ukljuciti te mjere u Plan ruralnog razvoja Grcke (2000.-2006.) što znaci da farmeri mogu dobiti dodatnu financijsku potporu za provodenje ovih mjera zaštite na svojoj zemlji. Pad broja ubijenih vukova i medvjeda vec je zamijecen u podrucju gdje je projekta proveden .

Hidrotehnicka rješenja korisna za ljude i prirodu

Nizozemci imaju dugu tradiciju "borbe s vodom" ali, nakon što je nekoliko velikih poplava pogodilo ovu zemlju tijekom 90-tih godina, stavovi su se promijenili te je sada prihvacen stav "suradnje s rijekom". Projekt obnove Keenta primjer je kako je takav stav primijenjen u programima za ublažavanje poplava. Smješten uz rijeku Meuse, projekt preusmjerava dio kanalizirane rijeke nazad u njene izvorne rukavce kako bi se pospješilo zadržavanje viškova vode tijekom razdoblja najvecih poplava. Istovremeno, to ce ponovno stvoriti vrijedno prirodno podrucje od preko 400 hektara. Na taj nacin, tijela nadležna za vode moci ce istovremeno raditi na dva nacionalna prioriteta u samo jednom projektu – jednim koji se odnosi na zaštitu od poplava te drugim koji se tice obnove ekoloških koridora. Ovaj proces je uspješan jer je ovim pitanjima dana jednaka važnost u vrlo ranoj fazi pripreme projekta što potice tzv. "win-win" situacije i manje zahtjevna tehnicka rješenja. Provedba projekta ce takoder biti jeftinija od klasicnih programa zaštite od poplave jer se postiže to da priroda obavi vecinu posla upijanjem viškova poplavnih voda.

Kompanije za proizvodnju elektricne energije pomažu u spašavanju ugroženih ptica grabljivica

Regija Aragon proizvodi vecinu elektricne energije u Španjolskoj. Nažalost, razvijena mreža strujnih kablova glavni je izvor ugibanja za vrlo ugrožene vrste ptica poput kostoberine (Gypaetus barbatus). Mnoge ugibaju od strujnog udara nakon sudara s visokonaponskim kablovima. Kako bi riješila ovaj problem, regionalna uprava blisko suraduje s kompanijama za proizvodnju elektricne energije na prilagodavanju preko 350 km strujnih vodova smještenih unutar NATURA 2000 podrucja tako da budu sigurna za ptice. Od pocetka ove suradnje zamijecen je drastican pad u ugibanju ptica. Neke su se cak i pocele gnijezditi na visokim elektricnim tornjevima. Kompanije su se složile da od sada sve nove vodove izvode podzemno.

Kanarski otoci: magnet za ekoturiste

Kanarske otoke svake godine posjeti više od 11 milijuna turista. Makar vecina dolazi zbog sunca, takoder je vidljiv stalni porast turizma baziranog na prirodi, daleko od zauzete obale. Kako ljudi postaju sve izbirljiviji u odabiru svoje destinacije za odmor, sve više ih traži kvalitetan odmor podalje od obale. A na Kanarskim otocima se ima što vidjeti - izuzev dramaticnog krajobraza, otoci su takoder vruca tocka svjetske bioraznolikosti za biljke dok su okolne vode pune delfina, morskih kornjaca te drugih raznovrsnih morskih stvorenja.

Više od 30 % Kanarskih otoka proglašeno je dijelom Natura 2000 mreže zbog svoje bogate bioraznolikosti. Ovo medunarodno priznanje znatno je utjecalo na daljnji razvoj ekoturizma te je takoder stvorilo interesantna partnerstva gdje prihodi od turizma pomažu u financiranju projekata zaštite rijetkih životinja poput guštera vrste Gallotia simonyi (najveci europski gušter s dužinom od 70 cm). Stoga nije cudno što je ovaj nježni div danas maskota otoka.

Droplja u Donjoj Austriji

U Donjoj Austriji više od 300 poljoprivrednika trenutno suraduje s lokalnim i regionalnim strucnjacima na zaštiti droplje, jedne od najvecih i izgledom najzanimljivijih ptica u Europi. Poljoprivrednici su se složili da ce prilagoditi svoj nacin obradivanja zemlje u svrhu prilagodavanja potrebama ove rijetke ptice. Kako to ukljucuje dodatan rad s njihove strane, svaki poljoprivrednik dobiva dodatnu financijsku podršku iz Agroekološkog programa EU-a u Austriji. Zajedno s nadležnim tijelima, poljoprivrednici su razvili svoj "vlastiti" sustav rotacije usjeva pogodan za droplju, koji takoder ukljucuje pokrivanje polja u zimi te upravljanje lovom. Organizirani su informativni sastanci, otisnuti su leci te je provedena obuka, sve uz potporu i sredstva Ruralnog razvoja. Rezultat svih ovih aktivnosti jest povecanje populacije droplji – na što su lokalni poljoprivrednici vrlo ponosni.