Pitanja s konzultacijskog procesa
1. Kakav je odnos Nacionalne ekološke mreže i NATURA 2000?
2. Da li se strancima smiju prodavati podra2ucja NATURA 2000?
3. Koji je postupak revizije podrucja obuhvacenih mrežom NATURA 2000 nakon pristupanja EU (npr. na osnovi novih podataka o rasprostranjenosti vrsta)?
4. Da li može, i u kojem slucaju doci do ukidanja (izdvajanja) prodrucja iz Nature 2000?
5. Tko ce financirati monitoring svih sastavnica prirode? Kako ce to fizicki izvesti javne ustanove za upravljanje zašticenim prirodnim vrijednostima koje imaju malo zaposlenih ljudi, odnosno ljude koji nisu strucni za monitoring?
6. Što je sa projektima koji su potencijalna opasnost za NATURA 2000 podrucja (planirani su prije njihova proglašenja), a nisu se još poceli realizirati? Hoce li morati raditi ocjenu utjecaja zahvata na prirodu?
7. Do kada je rok za podnošenje pitanja i komentare za prijedlog NATURA 2000?
8. Jesu li predvidena izvješca i kome ih je potrebno slati od strane ustanova koje upravljaju zašticenim podrucjima?
9. Koje su dodatne aktivnosti vezane uz NATURA 2000, predvidene za djelatnike ustavova koje upravljaju zašticenim podrucjima?
10. Organizacija provedbe i financiranje provedbe NATURA 2000 (posebni planovi vezani za provedbu NATURA 2000)?
11. Kako tece proces procjene NATURA 2000, da li su u drugim državama nakon odredenog razdoblja podrucja NATURA 2000 ostala najbolje ocuvana?
12. Cija je odgovornost provodenja NATURA 2000? Državne ili županijske razine?
13. Da li se za neprovodenje NATURA 2000 placaju kazne i iz kojih izvora?
14. Da li je provedbu NATURA 2000 u Austriji financirao državni proracun ili proracun EU?
15. Konkretni primjeri pozitivnog ucinka NATURA 2000 na smanjenje demografske depopulacije u planinskim podrucjima?
16. Kako se odreduje upravljanje podrucjem u slucaju kada su neke aktivnosti odredene medunarodnim pravom, a ne samo državnim zakonima (npr. upotreba resursa na moru)?
17. Hocemo li prije proglašenja SPA podrucja revidirati IBA podrucja?
18. Ocjena utjecaja zahvata na prirodu – kako znati kad ce se raditi? Nije jasno odredeno
19. Na koji nacin ce se provoditi postojeci prostorni planovi, koji predvidaju velike infrastrukturne zahvate na podrucjima koja su ušla u mrežu Nature 2000?
20. Prostorni plan našeg zašticenog podrucja je u tijeku donošenja (do kraja godine), Natura 2000 nije ukljucena. Što uciniti?
21. Financiranje Nature 2000 (kompenzacijske naknade, volonterski ugovori, monitoring). Uredba kaže da se to financira iz državnog ili regionalnog proracuna... Koji su kriteriji za odredivanje nacina financiranja?
22. Da li su sva Natura 2000 podrucja iskljucivo od državnog (europskog) znacaja?
23. Plan upravljanja treba izraditi za biogeografsku regiju ili za svako SCI podrucje?
24. Hoce li se, u skladu proširenog podrucja Natura 2000 oko zašticenog podrucja (npr. Lonjsko polje), ici na proširivanje granica zašticenih podrucja, odnosno smanjiti u suprotnom slucaju?
25. Zašto se odricemo panonske regije?
26. Hoce li Natura 2000 obvezati državu da osigura sredstva iz proracuna za provodenje monitoringa u Natura 2000 podrucjima?
27. U kolikoj mjeri je donošenje Nature 2000 uskladeno sa drugim sektorima u provodenju mjera (npr. poticajna sredstva za ogranicenja u poljoprivredi) u zakonskim okvirima?
28. Koje su obveze javnih ustanova županija u provodenju monitoringa, inventarizacije i financiranja?
29. Da li se planiraju, osim sedrenih slapova NP Plitvicka jezera u zaštitu ukljuciti i sedreni slapovi NP Krka (kao proširenje direktive o staništima)?
30. Tko su dionici na radionicama o vodnom gospodarstvu, da li ce biti pozvani samo predstavnici Hrvatskih voda ili i predstavnici zašticenih podrucja vezanih za vode?
31. Što sa gradevinskim podrucjima naselja (gradova) unutar podrucja Natura 2000? Kako se prikazuju na karti, da li se izdvajaju iz prikaza? Kako se provodi ocjena prihvatljivosti zahvata na prirodu?
32. Koliko su nam podaci tocni kao podloga za proglašenje Nature 2000?
33. Bukove šume Luzulo-Fagetum i Asperulo-Fagetum nalaze se na referentnoj listi staništa Nature 2000. Da li su u RH ukljucene 100% sve površine ovih šuma ili npr. 60% koliko je poželjno prema nekim informacijama koje smo dobili ranije? Molim obrazloženje prijedloga Nature 2000 na ovom konkretnom primjeru.
34. Zašto gradovi nisu ukljuceni u financiranje?
35. Hoce li se ukinuti nacionalna ekološka mreža nakon proglašenja Nature 2000?
36. Tko placa penale EU ako se nije ocuvalo povoljno stanje podrucja i kako se to odražava na rad javnih ustanova?
37. Tko ce izradivati i ocjenjivati izradu studije o procjeni utjecaja zahvata na prirodu i kakva je tu uloga javnih ustanova?
38. Kako ce se ugradivati mjere zaštite prirode u planove drugih sektora (šume, vode,...)?
39. Koje su mogucnosti dopuna NATURA 2000 prijedloga prije i nakon ulaska u EU?
40. Da li ce u iscrtavanju detaljnih granica participirati Državna geodetska uprava?
41. Da li je u prijedlog mreže NATURA 2000 ukljuceno podrucje Sunjske Grede Livade (sjenokoše)?
42. Da li ce doci do uskladivanja / revizije rješenja o proglašenju zašticenog podrucja temeljem katastra – revizija granica – i ukljucivanja u NATURA 2000 u tim granicama?
43. Da li ce doci do revizije granica zašticenih podrucja nakon proglašenja NATURA 2000?
44. Da li je u NATURA 2000 ukljuceno Gomance (livada kod Klane)?
45. Koji je bio kriterij za zapadnu granicu podrucja Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika?
46. Da li je Sovsko jezero ušlo u prijedlog NATURA 2000?
47. Šume u Pokupskom bazenu – da li su u prijedlogu pSCI podrucja?
48. Da li su sve karlovacke rijeke u prijedlogu NATURA 2000 i u kojem obuhvatu?
49. Gdje se mogu vidjeti kriteriji znanstvenog vrednovanja za izbor podrucja/lokaliteta za Naturu 2000?
50. Zašto se špilje tretiraju iskljucivo kao stanište? Što je sa geološkom baštinom, odnosno neživom prirodom koja cini abioticku komponentu podzemnog staništa?
51. Tko je obavljavo izbor speleoloških objekata i lokaliteta u krškim podrucjima osim biospeleologa?
52. Speleolozi po sili zakona i godišnjeg dopuštenja, koji je u suprotnosti sa Zakonom o udrugama, moraju besplatno predavati podatke o istraživanim lokalitetima, a onda netko drugi dobiva sredstva za istraživanje istih speleoloških objekata. Zašto?
53. Zašto se more (konkretno teritorijalno more) kao sastavni dio RH ne navodi u Naturi 2000, a i za njega tj. istraživanje podmorskih špilja trebamo dopuštenje?
54. Tko provodi monitoring i kontrolu sada, prema kojim kriterijima i pod kojim uvjetima?
55. Može li se predložiti uvid u kriterije i studije prema kojima je odabran neki lokalitet, tražiti reviziju i kako?
56. Mora li predloženo podrucje za Naturu 2000 biti u sadašnjem sustavu zaštite u RH?
57. Na kojem prostoru je u kategoriji Natura 2000 zašticen kebrac i pasji trn? Da li je istražen i pokrit podacima dio Drave od granice sa Slovenijom, pa do Ormoža?
58. Da li ce biti moguce naknadno rješavanje problema, npr. uklanjanje vjetroelektrana na podrucjima Nature 2000? Proces Nature 2000 kasni par godina za vjetroelektranama.
59. Da li se vec prihvaceni projekti s potencijalno štetnim ucinkom na Natura 2000 staništa ponovno procjenjuju?
60. Tko ce vecim dijelom provoditi monitoring? Nevladine udruge ili DZZP?
61. Koji su kriteriji ukljucivanja špilja i jama u ekološku mrežu? Možemo li dobiti popis znanstvenih i strucnih kriterija i izvora podataka?
62. Zbog cega se tijekom intervencija na površini krša na izraduju studije utjecaja na podzemne ekosustave i pri tome ne konzultiraju speleolozi (primjer: Crnopac, J. Velebit, izgradnja putova iznad velikih podzemnih špiljskih sustava)?
63. U okviru postojeceg Natura 2000 projekta koliko financijskih sredstava je predvideno za nevladine udruge (za sudjelovanje u inventarizaciji, monitoringu, itd.)?
64. Unutar jedne biogeografske regije, koliko posto površine ugroženog staništa mora biti proglašeno / pokriveno Naturom 2000?
65. Na koji nacin moja udruga može pomoci DZZP prilikom fizickog odradivanja cijelog ovog posla (ispunjavanje i revizija formulara, iscrtavanje granica, itd)?
66. Da li je važnija uloga pomoci u pronalasku novih podrucja za prijedlog Nature 2000 ili detaljnije istraživanje postojecih?
67. Komentirajte pitanje dostupnosti podataka o pojedinim podrucjima NEM.
68. Znamo da danas u Hrvatskoj imamo brojne zakone, na na žalost njihovo provodenje ne daje ucinkovite rezultate, te brojne vrste ostaju ugrožene. Kako ce provodenje Nature 2000 (kada bude prihvacena) utjecati na vecu (bolju) zaštitu vrsta na tom podrucju?
69. Molimo da komentirate cinjenicu da se unatoc maksimalnoj zaštiti špilja i jama Zakonom o zaštiti prirode, istim tempom nastavljaju devastacije špilja u kamenolomima, smece i opasni otpad se bacaju u jame ili odlažu na krškom terenu s trajnim posljedicama za podzemne vode i osjetljive podzemne ekosustave koji su vrlo malo istraženi.
70. Zašto jedini veci postupak zaštite špilje od stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode (zaštita špilje u kamenolomu Tounj) nije dovršen ni nakon više godina, te devastacija te izuzetno vrijedne špilje traje i u ovom trenutku?
71. 10-30% vrsta sisavaca je ugroženo. Kako covjek jedino nije ugrožen? Populacija raste!!
72. Koliko RH utroši eura u zaštiti bioraznolikosti – odnosno za popravak nastalih ekoloških šteta?
73. Na koji nacin ce se provoditi zaštita bioraznolikosti i tko ce to kontrolirati?
74. Ako špilja nije stanište neke vrste da li to znaci da nije vrijedna i da se ne treba raditi ocjena utjecaja na okoliš?
75. Kada se donose posebna mjerila za održiv razvitak podrucja pod Naturom 2000?
76. Zašto sudjelovanje javnosti nije bolje (više) ukljuceno u Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu?
77. Prema donesenoj uredbi o uspostavi Nacionalne ekološke mreže, svi speleološki objekti u Hrvatskoj su ukljuceni u nju. To stvara zabune prilikom traženja dozvola za speleološka istraživanja.
78. Speleološke savezne organizacije trebale bi pomoci u stvaranju popisa speleoloških objekata u ekološkoj mreži i nude se za reviziju iste. Molimo da se navedu izvori informacija za svaki speleološki objekat.
79. Da li je moguce u NATURA 2000 ukljuciti i stare kamenolome u kojima dolaze ugrožene vrste?
80. Koja je veza izmedu Natura 2000 podrucja i NEM-a odnosno pojasniti razliku
81. Kakva su pravila za male populacije, odnosno vrste na rubu areala ili izvan njega – da li se ukljucuju u NATURA 2000?
82. Zaštita pogranicnih podrucja – kako utjecati da aktivnosti s druge strane granice ne utjecu na NATURA 2000 podrucja?
83. Ribnjaci Jelas – proširiti podrucje, odnosno provjeriti da li su cjelovito ukljuceni u mrežu
84. Špilja u kamenolomu Tounj – da li je ukljucena, ako ne – zašto?
85. Da li ce se podrucja NATURA 2000 definirati na „finijem“ mjerilu (gradovi, luke)?
86. Hoce li se NATURA 2000 ikad integrirati u prostorne planove? Kako? Kada?
87. Kada se planira pocetak definiranja mjera zaštite za NATURA 2000 i kako ce se ukljuciti javnost?
88. Da li se pogranicna podrucja mogu zajedno ukljuciti u NATURA 2000 i zajednicki njima upravljati?
89. Da li su postojeca umjetna jezera (akumulacije) ukljucene u NATURA 2000?
90. Da li ce u NATURA 2000 biti ukljuceni bunari (kopneni, podzemne vode)?
91. Da li ce u NATURA 2000 biti ukljucene šljuncare (uredene i neuredene) npr. Jarun, Bundek?
92. Mrežnica, Korana, Glina – da li su u NATURA 2000?
93. Da li je definirano koliko % države moramo dati u Naturu 2000?
94. Tko ce i kada propisati mjere kojih ce se morati pridržavati poljoprivrednici u podrucju Nature 2000?
95. U kojem odnosu je projekt Natura 2000 sa svim ostalim projektima poput medudržavne inicijative za stvaranje cjelovite krške regije u Europi – njezine zaštite i specificne regulative?
96. Koliko je koštalo spašavanje droplje u Austriji? Kakva je bila struktura troškova i što su konkretno poljoprivrednici dobili od države?
97. Da li postoje jasne i definirane mjere upravljanja na podrucjima Nature 2000?
98. Kako je zamišljena kontrola provedenih mjera na Natura 2000 podrucjima?
99. Da li se kroz donošenje prostornih planova može ograniciti devastiranje zašticenih podrucja / staništa prema važecoj direktivi, posebice po pitanju golf terena?
100. Kada ce IPARD (Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje 2007. – 2013) krenuti sa provedbom?
101. Tko informira o poljoprivredno-okolišnim mjerama u RH?
102. Što znaci I. i II. stup zajednicke poljoprivredne politike?
103. Da li su moguci razliciti poticaji za istu površinu, odnosno u kojoj mjeri su moguca preklapanja?
104. Kada pocinju pilot projekti za poljoprivredno-okolišne mjere?
105. Kako ce se Natura 2000 odraziti na razvoj poljoprivrede koji provodi regionalna samouprava, i da li ce i županije moci financirati mjere zaštite okoliša u poljoprivredi?
106. Da li 200 eura / ha / godišnje spada u potpore iz I. ili II. stupa?
107. Da li potpore Nature 2000 spadaju u poljoprivredno-okolišne mjere II.I stupa ili su jedna od mjera (potpora) II. stupa?
108. Ako su poljoprivredno-okolišne mjere dobrovoljne za poljoprivrednika, da li to znaci da on sklapa ugovor sa Ministarstvom samo kada želi potporu Nature 2000? Ako ne želi potporu, da li to znaci da se ne mora pridržavati pravila iako je u podrucju Nature 2000?
109. Da li su naši edemi (biljne vrste, osim velebitske degenije) navedeni na popisu vrsta?
110. Na karti Nature 2000 podrucje Ucke i Cicarije je samo dijelom „obilježeno“ (podrucje parka prirode). To je podrucje tradicionalno ovcarsko, nekad je bilo 30 000 ovaca na Cicariji, danas ih je vrlo malo. Veliki problem koji navode na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima je vuk koji je zašticena vrsta. Naknade za štete od Ministarstva stižu tek nakon 1 – 2 godine, pa ljudi odustaju od ovcarstva. Drugi problem je što nema stoke, livade se ne kose, dolazi do zaraštanja livada i gubitka staništa. Takoder Cicarija nije pod nikakvom zaštitom, a ima sve vrste kao i Ucka (možda i više!). Kako konkretno pomoci poljoprivrednicima oko navedenog problema?
111. U vezi staništa poplavnih travnjaka (npr. Lonjsko polje), zar vec nisu rode u direktivi, a time i njihovo stanište?
112. Da li su direktivom predvidene mjere zaštite zašticenih podrucja od invazivnih, stranih, korovnih vrsta i koje su to mjere? Problem ambrozije i nezaoranih strništa koja su glavni rasadnici ove invazivne agresivne vrste?
113. Što Natura 2000 cini za zaštitu kukaca, posebno u Hrvatskoj? Na prezentacijama su spomenuti leptiri, vretenci i skakavce. Moje pitanje je što se cini za zaštitu divljih pcela i njihovih staništa, glede njihove velike uloge u oprašivanju biljnih vrsta? Komentar: Podatke i zbirke divljih pcela posjeduju prirodoslovni muzeji u Varaždinu i Zagrebu.
114. Što ukoliko dode do vecih šteta na oranicama i ribnjacima i slicno, od strane odredenih vrsta životinja? Da li postoje posebne naknade za takve iznimne situacije?
115. Kako podrucje krša zaštiti od aktivnosti na vojnim poligonima (Slunj, Krbavsko polje)?
116. Kako sa poticajnim sredstvima za smanjenu proizvodnju nabaviti hranu za stoku?
117. Što se dogada sa krškim podrucjima koja bi se trebala zaštiti sa regulativom za gospodarenje, a u podrucju su vojnog poligona Eugen Kvaternik (vojni poligon u kojem se nalazi izvor i tok rijeke Mrežnice)?
118. Da li podrucja s otežanim uvjetima gospodarenja („less favoured areas”) imaju dodatne poticaje?
119. Da li državna granicna podrucja imaju prednost pri zaštiti?
120. Da li u EU ima primjera podrucja Nature 2000 koja su ukljucena kao kompleks?
121. Što to znaci jama ili špilja zatvoren za javnost? Da li to znaci da nema niti speleoloških istraživanja?
122. Je li, kako i koliko je u okviru Nature 2000 zastupljeno ocuvanje georaznolikosti? Ako da, jesu li kontaktirani strucnjaci poput geomorfologa, hidrogeologa i speleologa? Važna je suradnja sa strucnjacima za neživu prirodu!
123. Kako i po kojim kriterijima su odredeni speleološki objekti u Naturi 2000?
124. Što to konkretno znaci kada je pojedini objekt (špilja ili jama) ukljucen u Naturu 2000?
125. Što ako se na širem podrucju (izvan podrucja Nature 2000) dogada nešto što može negativno utjecati na podrucje Nature 2000?
126. Ako svi „dobrovoljci“ – poljoprivrednici, šumari, ribari nekog Natura 2000 podrucja kažu NE, što tad? Smije li vlasnik posjeci svoju šumu koja je unutar Natura 2000 podrucja?
127. Mijenjaju li se Natura 2000 podrucja s godinama? Npr. dodaju nova i izbacuju postojeca?
128. Što sa „državno važnim investicijama“? Npr. vojni poligoni.
129. Da li se Natura 2000 obavezno ukljucuje u nove prostorne planove?
130. Kako su riješeni speleološki objekti i koliko ih ima u Hrvatskoj koji su ukljuceni u Naturu 2000?
131. Jesu li podzemni vodeni tokovi ukljuceni u Naturu 2000 i na koji nacin? Ovdje se misli na staništa podzemnih organizama. Koja se istraživanja u tom smjeru provode?
132. Tko ce raditi monitoring i tko ce sve to platiti?
133. Karta staništa na temelju koje je izraden prijedlog Nature 2000 je izradena racunalno, a ne radom na terenu. Molim za komentar.
134. Kakve su moguce posljedice ako se ukljuci neko podrucje, a ciljne vrste više nema? Pitanje kvalitete podataka potrebnih za donošenje pravilnih izbora podrucja.
135. Da li je moguce dobiti georeferencirane podatke iz Natura 2000 baze za korištenje u istraživanjima?
136. Tko ce financirati monitoring proglašenih Natura 2000 mjesta?
137. Koji ce ljudi administrirati Naturu 2000 – Hrvatska ih trenutno nema dovoljno?
138. U Hrvatskoj nema nijedna institucija koja bi se znanstveno bavila biogeografijom u svrhu zaštite prirode, što u drugim zemljama ima. Da li postoji svijest i nacin kako se to može riješiti?
139. Tko ce obucavati amatere u cilju obavljanja monitoringa?
140. Tko ce provjeravati znanja amatera koji sudjeluju u monitoringu, tj. koliko možemo biti sigurni u kvalitetu podataka?
141. Zašto postoje podrucja oko rijeke Save koja nisu ušla u prijedlog Nature 2000 – je li to zbog nedostatka podataka ili su kao takva valorizirana?
142. Da li su prazna podrucja na karti odraz realnog stanja ili neistraženosti, tj. nedostatka podataka?
143. Zašto Direktiva ne prati sistematske promjene, te da li ce Hrvatska izdvajati podrucja za takve vrste (npr Carabus variolosus, Cobitis taenia, Mauremys caspica,...)?
144. Što sa vrstama koje su prisutne na Dodatku I.I Direktive o staništima, a kod nas su široko rasprostranjene?
145. Je li moguce dodati još vrsta na Direktive sada i zašto nisu prošle vrste koje je predložio HBSS (Hrvatsko biospeleološko društvo) kroz PIN-Matru?
146. Što sa velikim državnim investicijskim projektima, jesu li uzeti u obzir kod odabira podrucja?
147. Ima li smisla zašticivati podrucja sušaca u gospodarskim šumama? Što ako se nasele potkornjaci i stanje se pogorša?
148. Zašto Psunj nije dio Nature 2000 kad ima sve isto kao i Papuk?
149. Da li se vodilo racuna da tockasti lokaliteti budu povezani s ostalim podrucjima (okolnim) važnim za doticnu vrstu ili stanište?
150. Kako ce zakonske odredbe vezane uz Naturu 2000 utjecati na postojece zakonske odredbe vezane uz zašticena podrucja RH (nacionalni parkovi, rezervati,... hijerarhija odredaba?
151. Da li je RH obligatna prihvatiti Naturu 2000 i postoji li (hoce li postojati) jedinstvene zakonske odredbe za sve države clanice?
152. Koje ce aktivnosti gospodarenja biti dozvoljene u izdvojenim (šumskim) podrucjima? Sve dosadašnje ili ce nužno doci do modifikacija?
153. Podravina i Posavina su u dvije biogeografske regije – kontinentalnoj i panonskoj – kako je povucena granica i temeljem cega?
154. U slucaju statusa Parka prirode za Naturu 2000 izostaje uzgoj topola uz Dravu. Od cega ce živjeti šumarstvo toga podrucja i koju vrstu saditi umjesto topole u uvjetima visoke poplavne vode? Kulture kanadske topole na tom podrucju nisu jednoslojne i nisu nastale nakon oranja i vadenja panjeva tako da imaju i prirodan sastav u sloju prizemnog rašca.
155. Mogu li državne šume biti kandidat za EU strukturne fondove i kako?
156. Mogu li strukturni EU fondovi financirati izradu planova upravljanja za privatne šume?
157. Je li dabar potencijalna invazivna vrsta u RH i ima li ga smisla zašticivati?
158. Na otoku Biševu rastu „Mediteranske šume endemicnih borova“. O kojim se vrstama bora radi ? (slicno je i sa otocicem Lokrumom)
159. Zašto mislite da šume u Europi nestaju? Jeste li sigurni da imate prave podatke?
160. Tko upravlja šumama u zašticenim podrucjima (npr. parkovi) i prema kojem zakonu?
161. Jesu li sušci problem u gospodarenju? Primjer Sj. Velebita.
162. Da li je moguce da provodenje jednostavnog zahvata – npr. sjece par stabala za ogrjev vlasnika šume koji je zatražio i dobio doznaku i dozvolu sjece od strucnjaka – inženjera šumarstva, a šuma mu je u nacionalnom parku, „odobri“ strucnjak u nacionalnom parku, a ne da se rješenje ceka mjesecima iz Ministarstva kulture, te da li ce tako biti i na podrucjima zašticenim Naturom 2000?
163. Da li imate barem približan podatak koliki je udio zašticenih (šumskih) podrucja u privatnom vlasništvu?
164. Kada ce poceti upoznavanje privatnih vlasnika šuma s Naturom 2000, njihovim pravima i obvezama, ili barem savjetnika za privatne šume (Šumarska savjetodavna služba)?
165. Iako sam u 3. izlaganju dobio vecinu odgovora ipak bih postavio pitanje: Da li je uzeta u obzir struktura šuma u Hrvatskoj unatrag 100 godina, pa možda i više u svrhu obstojnosti vrsta na tim podrucjima, kao i izmjenjenom klimom koja je uistinu u svojoj izmjenjenoj strukturi radi silne eksploatacije kao i urbanizacije?
166. Da li je nepovezanost ostatka Hrvatske (što se vidi na karti) manjak interesa ciljanih skupina ili manjak oglašavanja ovog svrsishodnog projekta, narocito izmedu udruga koje djeluju u svakoj opcini i županiji (pozornost skrecem na lovacke udruge)?
167. Postoje li mehanizmi nadoknade izgubljene dobiti/profita na Natura 2000 podrucjima za one koji upravljaju podrucjem?
168. Na koji nacin ce se direktnije ukljuciti šumoposjednici – šumovlasnici u cilju izrade Nature 2000?
169. Pozdravljamo ideju (koja nam u praksi stvara puno problema) da se u sklopu projekta Natura 2000 riješi problem staništa u sukcesiji, ali kako??? Jer to do sada nitko nije imao volje ili hrabrosti zapoceti.
170. Tko ce provoditi nadzor nad sektorom šumarstva za Naturu 2000?
171. Tko ce odredivati kriterije ugroženosti i tko ce ih provoditi?
172. Tko ce i kako ce se kontrolirati provedba na terenu?
173. Postoje li sankcije za narušavanje ciljeva ocuvanja u Natura 2000 podrucjima?
174. Kako ce Natura 2000 utjecati na tehnologiju gospodarenja šuma (mehanizacija, vrijeme sjece, šumska infrastruktura,...)?
175. Što je sa miniranim površinama obuhvacenim Naturom 2000?
176. Što sa stranim vrstama koje se više ne mogu iskorijeniti?
177. Šumske kulture kanadske topole – što ce se sa tim dogoditi u Naturi 2000?
178. Unos i postojanje stranih životinjskih vrsta? Kako izluciti strane životinjske vrste iz prirode?
179. Miholjacko-podravske i Slatinsko-podravske šume – da li imaju poseban status u Natura 2000, odnosno kako doci do karte?
180. Što znaci zaštita ptica u kontekstu gospodarenja šumama?
181. Da li za SPA podrucja postoje propisane mjere zaštite?
182. Da li ce doci do revizije granica Nature 2000 u skladu s izmjenama granica zašticenih podrucja?
183. Tko ima „prednost“ u slucajevima kontradikcije prostornih planova i Nature 2000?
184. Hoce li sva podrucja obuhvacena Naturom 2000 biti zašticena u jednoj od kategorija Zakona o zaštiti prirode?
185. Zašto prereguliramo nešto što se vec radi i provodi preko 30 godina (prostorno planiranje)?
186. Zašto se spominju direktive kada mi provodimo iskljucivo zakone RH?
187. Kako ce se institucionalno riješiti provodenje Nature 2000?
188. U kakvom su odnosu zašticena podrucja u svih 9 kategorija zaštite sa mrežom Natura 2000?
189. Zašto je EU stalo do zaštite naše prirode?
190. Kako se ponašati prilikom izmjena i dopuna prostornih planova bilo koje razine, ako se još uvijek nisu utvrdila tocna podrucja Nature 2000? Ukoliko se sadašnja evantualno unesu u prostorne planove, moguce je da ce se onda ta podrucja tretirati pod strateškom procjenom, novi izdaci i slicno?
191. Kako se uskladuje Natura 2000 sa pojednim podrucjima/projektima državne i medudržavne važnosti koji direktno ugrožavaju staništa i prirodne resurse (npr. meduregionalna željeznica, vojni poligoni,...)?
192. Što se dogada sa vec gotovim/postojecim projektima koji uništavaju staništa u trenutku stupanja na snagu Nature 2000?
193. Da li se pri odredivanju granica Natura 2000 podrucja vodilo racuna o postojecim i utvrdenim zonama urbanizacije?
194. Da li Natura 2000 osim što utvrduje granice (podrucja) utvrduje i kriterije?
195. Obzirom da je naš konacni proizvod prostorni plan koji se išcitava u odredenom mjerilu, da li i Natura 2000 slijedi ta mjerila?
196. Zašto nije ili kada ce biti sustavno riješena naknada štete ribnjacima od kormorana?
197. Prostornim planerima su dana 3 mjeseca za konzultacije – da li je moguce duže?
198. Koji je nacin financiranja upravljanja podrucjima Nature 2000?
199. Upravljanje zašticenim podrucjima vec sada predstavlja veliki teret za županijske proracune, a županije s velikim prostornim obuhvatom zašticenih dijelova prirode su u dvostruko nepovoljnom položaju: (1) Nužno poskupljuju investicije i samo korištenje podrucja; (2) veliki troškovi upravljanja. Da li se ti troškovi mogu nadoknaditi?
200. Jesu li kod ucrtavanja granica izuzimana izgradena podrucja (naselja, velika infrastruktura)?
201. Namjeravate li kontrolirati važece prostorne planove opcina i gradova, te županija u pogledu: (1) prijedloga zaštite u njima, (2) ogranicenja, (3) %.
202. Kako namjeravate suradivati u procesu izrade i donošenja prostornih planova (ogranicenja, rasprave, suglasnosti, mišljenja,...)?
203. U kojoj mjeri ce se Natura 2000 primjenjivati na postojece gradevine (npr. autoceste)?
204. Tko je zadužen za financiranje istraživanja ako nema dovoljno podataka za OPZP (ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu)?
205. Da li ocjena plana znaci npr. preklapanje karte podrucja Natura 2000 i karte iz prostorno-planskog dokumenta ; npr. namjena prostora i eliminiranje svih planiranih zahvata koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na podrucje Nature 2000; ili se može reci da nema dovoljno podataka u ovoj fazi i navede se da je prije realizacije zahvata potrebno provesti ocjenu?
206. Da li eventualne kazne sa strane EU odnose samo na zahvate koji su iskljucivo unutar Natura 2000 podrucja?
207. Da li je u EU definirana odgovornost u slucaju štete proizašle iz prostorno-planske odluke?
208. Da li ljudi koji rade na Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske sudjeluju u izradi Strategije prostornog uredenja i Energetske strategije?
209. Što uciniti ako je cret (tip vlažnog staništa) / Natura 2000 stanište u urbanom podrucju koje ne uživa zaštitu temljem važecih propisa?
210. Što uciniti ukoliko su mjere ocuvanja prirode u suprotnosti sa ocuvanjem zdravlja stanovništva (npr. mocvare – komarci)?
211. Da li RH ima pravo tražiti kompenzaciju od susjednih zemalja zbog onecišcenja koje stiže iz njihovih zemalja?
212. Da li je za zemlju prednost / mana uci u EU s vecim postotkom Nature 2000?
213. Da li je moguce za široko rasprostranjene vrste ici s donjom postotnom granicom (20%)?
214. Koji je kriterij odredivanja granica na moru (i na kopnu)?
215. Što je sa miniranim podrucjima unutar mreže Natura 2000 – ona su nedostupna za upravljanje/zaštitu/gospodarenje – da li podrucja Nature 2000 mogu biti prioritet za razminiranje iz fondova EU?
216. Da li je u Naturu 2000 ukljuceno podmorje Elafita?
217. Kako se misli riješiti zaštita i upravljanje morskim podrucjima?
218. Kako riješiti problem invazivnih vrsta na Natura 2000 podrucjima?
219. Da li ce to (Natura 2000) otvoriti nova radna mjesta – primjeri iz EU?
220. Da li zaštita kroz Naturu 2000 može biti jaca od prenamjene zelenih podrucja u gradevinska?
221. Kakva je mogucnost provedbe Nature 2000 u Hrvatskoj kada (ako) se ista ne provede u susjednoj Bosni i Hercegovini?
222. Da li mi upravljamo prirodom i što je to? Da li mi cuvamo prirodu ili samo nastojimo biti bolji prema prirodi? Da li smo mi djeca prirode ili???
223. Koji postotak ukupne površine je Natura 2000 u pojedinim zemljama clanicama EU? Npr. MaCarska, Velika Britanija, Španjolska, Nizozemska,...
224. Da li je u tijeku prodaja izvora pitke vode u Hrvatskoj? Do koje mjere je moguce kontrolirati utjecaj novih vlasnika na vodu?
225. Izvor Mrežnice na podrucju je vojnog poligona. Da li je taj izvor dostupan Hrvatskim vodama? Da li je moguc monitoring tog izvora ili vojska radi s njim što hoce? Da li se radi o poligonu Hrvatske vojske ili NATO-a?
226. Da li sustavi procišcavanja kanalizacije takoder briga i odgovornost Hrvatskih voda? A izgradnja hidroelektrana?
227. Kakav je utjecaj Nature 2000 na lov i ribolov?
228. Da li za nas Natura 2000 znaci restauracija prijašnjeg stanja ili ocuvanje postojeceg stanja?
229. Kako provesti restauraciju? Koje institucije ukljuciti? Kako financirati tako velike i skupe projekte?
230. Kako provesti monitoring i kako ga cesto provoditi?
231. Postoji li neki nacrt monitoringa i kako bi izgledala suradnja medu razlicitim institucijama?
232. Što se može uciniti po pitanju ilegalnog bageriranja delte Neretve?
233. U kojoj mjeri se ocekuje da se biološka klasifikacija preklopi s klasifikacijom prema sustavu B?
234. Kako zaštititi krške tekucice: Cetinu, Krku, Zrmanju Gacku i Liku (energetska postrojenja)?
235. Što sa akumulacijama uz Dravu?
236. Prema Direktivi o vodama potrebno je izdvojiti sva „tijela“ podzemne vode koje daju barem 0,1 l/s. Da li je to uradeno ili je u fazi izrade?
237. Je li u Naturu 2000 ukljucena i Direktiva o vodama?
238. Sistem B? Tko je protiv zaštite krša?
239. Koliko ce koštati uvodenje Nature 2000 na teritoriju RH, iz kojih ce se izvora pokriti ti troškovi i u kojem razdoblju?
240. Koliki % teritorija Nature 2000 imaju nove clanice EU i koliki % imaju stare clanice?
241. Da li se pri izradi prijedloga uzimao u obzir prijedlog iz prostornih planova?
242. Koje su obveze RH nakon proglašenja Nature 2000? Rezultira li loše upravljanje kaznama za državu?
243. Koje su to institucije koje ce predavati (predlagati) projekte za iskoristiti EU fondove?
244. Zašto više Hrvatsko Zagorje (SPA podrucje) nije u prijedlogu Nature 2000?
245. Zašto izvorišni dio Odre nije obuhvacen u SPA Odransko polje?
246. Prostor Ravne gore i jedan dio Bednje (izvorski) ima krške karakteristike – zašto nije ukljuceno to cijelo podrucje?
247. Da li svi radovi održavanja podilaze ocjeni i moraju se svaki put ocijeniti bez obzira što se održava vec postojeci „objekt“ ili postojece „uredenje“.
248. Prijedlog za ukljucivanje vrulja u Naturu 2000 (npr. u Brackom kanalu).
249. Zašto Istra nije obuhvacena više u Naturi 2000, isto tako i istocna Slavonija?
250. Una u Naturu 2000?
251. Postoje li varijantna rješenja prijedloga Natura 2000 podrucja?
252. Zašto urbana podrucja i industrijske zone nisu izuzete iz prijedloga u potpunosti?
253. Kako ce se riješiti (i da li ce se mijenjati prijedlog) ako do ulaska u EU i potvrdivanja podrucja neka od njih budu devastirana / degradirana?
254. Zašto je prijedlog Nature 2000 u tako velikom postotku?
255. Zašto cijeli otok Mljet nije obuhvacen u prijedlog Nature 2000?
256. Da li postoje strucne podloge na temelju kojih je neko podrucje ušlo u prijedlog Nature 2000?
1. Kakav je odnos Nacionalne ekološke mreže i NATURA 2000? Povratak na vrh
Natura 2000 obuhvaca podrucja važna ta ocuvanje vrsta i stanišnih tipova ugroženih na europskoj razini i zašticenih temeljem Direktive o pticama i Direktive o staništima. Nacionalna ekološka mreža preuzima isti princip ocuvanja, ali dodatno još onih vrsta i stanišnih tipova koji su ugroženi na nacionalnoj razini. Dakle, ona obuhvaca sva podrucja Natura 2000 i dodatno još neka važna za vrste iz nacionalnog Crvenog popisa i stanišne tipove zašticene Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova NN 7/06. Iako se podrucja NEM i NATURA 2000 cesto poklapaju, ciljevi ocuvanja na njima nisu uvijek isti. Više od 90% podrucja NEM su ujedno i potencijalna NATURA 2000 podrucja.
2. Da li se strancima smiju prodavati podrucja NATURA 2000? Povratak na vrh
To nije predmet EU direktiva te nijednim propisom nije zabranjeno. Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, NN 139/08 regulira ovo pitanje kad se radi o podrucjima zašticenim u odredenim kategorijama zaštite, a neka od njih su potencijalna Natura 2000 podrucja: Clanak 113. stavak 2: Strane pravne ili fizicke osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama u strogom rezervatu, nacionalnom parku, posebnom rezervatu, parku prirode, regionalnom parku, spomeniku prirode, znacajnom krajobrazu, park-šumi i spomeniku parkov¬ne arhitekture osim ako medunarodnim ugovorom nije drugacije odredeno.
3. Koji je postupak revizije podrucja obuhvacenih mrežom NATURA 2000 nakon pristupanja EU (npr. na osnovi novih podataka o rasprostranjenosti vrsta)? Povratak na vrh
Europska komisija periodicki provodi reviziju podrucja NATURA 2000 u odnosu na ciljeve utvrdene clancima 2. i 3. Direktive o staništima. U tom smislu mogu se predložiti za izdvajanje iz mreže NATURA 2000 neka podrucja važna za divlje svojte i staništa (SAC) koja su doživjela degradaciju kao rezultat prirodnih procesa, što se potvrduje kroz monitoring sukladno clanku 11. Direktive o staništima (vidi takoder clanak 9. Direktive). Medunarodno važna podrucja za ptice (SPA) potrebno je vrednovati u odnosu na staništa koja su kljucna za vrste ptica s Dodatka I. Direktive o pticama te ih eventualno mijenjati (proširivati ili smanjivati) ako dode do promjene staništa koja je posljedica prirodnih procesa.
4. Da li može, i u kojem slucaju doci do ukidanja (izdvajanja) prodrucja iz Nature 2000? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje 3.
5. Tko ce financirati monitoring svih sastavnica prirode? Kako ce to fizicki izvesti javne ustanove za upravljanje zašticenim prirodnim vrijednostima koje imaju malo zaposlenih ljudi, odnosno ljude koji nisu strucni za monitoring? Povratak na vrh
Monitoring vrsta i stanišnih tipova navedenih na dodacima Direktive o pticama i Direktive o staništima obveza je svake clanice EU. Dakle, odgovorna je država: ona mora osigurati podnošenje izvješca o stanju svake vrste i stanišnog tipa iz Direktive o staništima u šestogodišnjim razdobljima te izvješca o monitoringu u podrucjima važnim za ptice (SPA). Institucije koje ce biti nadležne za upravljanje pojedinim NATURA 2000 podrucjima mogu provoditi monitoring angažiranjem svojih zaposlenika i/ili vanjskih suradnika te zatražiti financijsku potporu države.
6. Što je sa projektima koji su potencijalna opasnost za NATURA 2000 podrucja (planirani su prije njihova proglašenja), a nisu se još poceli realizirati? Hoce li morati raditi ocjenu utjecaja zahvata na prirodu? Povratak na vrh
Ako je postupak ishodenja dozvole vec u tijeku, dovršit ce se po propisima koji su bili na snazi prije pristupa EU. Postupak se ne može vracati unatrag. Postoji jedino mogucnost da mimo redovite procedure, ako za to postoje dovoljno snažni argumenti, Vlada RH obustavi postupak uz obeštecenje investitora.
7. Do kada je rok za podnošenje pitanja i komentare za prijedlog NATURA 2000? Povratak na vrh
Rok u okviru konzultacijskog procesa koji se provodi kao dio projekta PHARE je veljaca 2009., kada ce DZZP temeljem primjedbi i novih znanstvenih podataka revidirati sadašnji prijedlog NATURA 2000. Nakon toga ce novi prijedlog ponovno biti predstavljen javnosti na web stranici www.natura2000.hr i na sektorskim radionicama te prema potrebi dodatno revidiran do završetka projekta (lipanj 2009). Po završetku projekta PHARE prijedlog NATURA 2000 dostavit ce se Ministarstvu kulture koje ce ga uputiti u pravni postupak donošenja Uredbe o podrucjima NATURA 2000. Ovu uredbu Vlada Republike Hrvatske ce donijeti do dana pristupa EU.
8. Jesu li predvidena izvješca i kome ih je potrebno slati od strane ustanova koje upravljaju zašticenim podrucjima? Povratak na vrh
Javne ustanove koje upravljaju podrucjima NATURA 2000 trebale bi osigurati monitoring vrsta i stanišnih tipova utvrdenih Direktivom o pticama i Direktivom o staništima te svojim izvješcima o monitoringu doprinijeti izradi nacionalnih izvješca koja se periodicki moraju dostavljati Europskoj uniji.
9. Koje su dodatne aktivnosti vezane uz NATURA 2000, predvidene za djelatnike ustavova koje upravljaju zašticenim podrucjima? Povratak na vrh
Javne ustanove koje upravljaju podrucjima NATURA 2000 morat ce osigurati utvrdivanje i provodenje potrebnih mjera ocuvanja sukladno clanku 6. stavcima 1. i 2. Direktive o staništima (npr. planovi upravljanja) te obavljati monitoring (vidi odgovor na pitanje 8).
10. Organizacija provedbe i financiranje provedbe NATURA 2000 (posebni planovi vezani za provedbu NATURA 2000)? Povratak na vrh
Provedba NATURA 2000 je u nadležnosti države te ona o tome izvješcuje Europsku komisiju i odgovara u slucajevima eventualnih sporova. Država može organizirati provedbu na nacionalnoj razini po svom nahodenju, u skladu s odredbama relevantnih EU direktiva. Vlada RH regulirati ce provedbu NATURA 2000 u Hrvatskoj Uredbom o podrucjima NATURA 2000 koju ce donijeti do dana pristupa EU.
11. Kako tece proces procjene NATURA 2000, da li su u drugim državama nakon odredenog razdoblja podrucja NATURA 2000 ostala najbolje ocuvana? Povratak na vrh
Obveza svake države clanice je razviti sustav monitoringa svih NATURA 2000 vrsta i stanišnih tipova (Clanak 17. Direktive o staništima). Posljednja izvješca i rezultati monitoringa država clanica mogu se naci na internet stranicama: http://biodiversity.eionet.europa.eu/article17/. NATURA 2000 podrucja nisu nužno "najbolje ocuvana podrucja" u državi clanici. Neke države imaju i druga ocuvana zašticena podrucja koja ponekad imaju dugu tradiciju upravljanja i suradnje s lokalnim stanovništvom. S druge strane, financijska pomoc EU koja je dostupna za NATURA 2000 podrucja znatno pridonosi provodenju mjera njihova ocuvanja i uspostavljanju prekogranicne mreže podrucja važnih za zaštitu prirode.
12. Cija je odgovornost provodenja NATURA 2000? Državne ili županijske razine? Povratak na vrh
Odgovornost provodenja NATURA 2000 je na svakoj državi clanici EU. Dakle, za provedbu u nas odgovarat ce Republika Hrvatska, izvješcivati Europsku komisiju i rješavati eventualne sporove. Država može interno provedbu NATURA 2000 riješiti po svome nahodenju, primjerice prebaciti upravljanje podrucjima NATURA 2000 na županijsku razinu, kao što je slucaj u mnogim zemljama EU. U nas ce se ova pitanja riješiti Uredbom o podrucjima NATURA 2000 koju ce Vlada RH donijeti do dana pristupa EU.
13. Da li se za neprovodenje NATURA 2000 placaju kazne i iz kojih izvora? Povratak na vrh
Da, postoje kazne koje država clanica placa u slucaju nepoštivanja odredbi Direktiva. Kazne se moraju platiti u slucaju nepoštivanja presuda Europskog suda. Izvor financija za placanje kazni mora naci sama država clanica odnosno izvor financija ne odreduje Europska komisija. Iznos kazne, koja se placa po danu, ovisi o Bruto Domacem Proizvodu (BDP) te o jacini utjecaja na neko NATURA 2000 podrucje. Za Austriju ta kazna može iznositi izmedu 2900 €/dan i 174,240 €/dan.
14. Da li je provedbu NATURA 2000 u Austriji financirao državni proracun ili proracun EU? Povratak na vrh
Postupak uspostave NATURA 2000, istraživanja i prikupljanje podataka te uspostavu pravnih instrumenata u Austriji su financirani samo iz državnog proracuna dok je upravljanje, podizanje svijesti javnosti i informiranje, ocjena statusa ocuvanja itd. dijelom financirano iz državnog proracuna, a dijelom iz proracuna Europske unije.
15. Konkretni primjeri pozitivnog ucinka NATURA 2000 na smanjenje demografske depopulacije u planinskim podrucjima? Povratak na vrh
Zasada je prerano za dati precizne rezultate u tom smislu. No ipak, mnoga se NATURA 2000 podrucja nalaze u ruralnim, perifernim dijelovima zemlje, koja su klasificirana kao ekonomski slaba, cemu je razlog nejednaka raspodjela gospodarskih aktivnosti, proizvodnih cimbenika i gustoce populacije. Smanjenje regionalnih razlika u okviru europskih integracija predstavlja jedan od važnih ciljeva EU. Putem usmjerenog financiranja za podrucja zaštite prirode moguce je ocuvati manje proizvodne ali raznolike krajobraze. Ovo može pomoci zaustavljanju trenda smanjenja poljoprivrednih djelatnosti, napuštanja poljoprivrednih podrucja i sve veceg udjela stanovnika ruralnih podrucja koji rade u gradu. Primjerice, infrastruktura i upravljanje podrucjima ocuvanja mogu omoguciti nova radna mjesta. Nedavna studija zašticenih podrucja u Walesu zakljucila je da Parkovi stvaraju gotovo 12.000 radnih mjesta, ukupan prihod od cca 250 milijuna € te doprinose BDP (Bruto Domacem Proizvodu) 300 milijuna €.
16. Kako se odreduje upravljanje podrucjem u slucaju kada su neke aktivnosti odredene medunarodnim pravom, a ne samo državnim zakonima (npr. upotreba resursa na moru)? Povratak na vrh
Direktiva jasno kaže da je obvezno ocijeniti svaki plan ili projekt koji može imati negativne utjecaje na podrucje NATURA 2000. To se odnosi i na aktivnosti koje su uredene medunarodnim propisima . Ako takve aktivnosti mogu imati znacajan negativni utjecaj, potrebno je razmotriti alternative i procijeniti javni interes. Pritom je nužno usporediti znacaj medunarodnog javnog interesa s ogranicenjima i ciljevima Direktive o staništima.
17. Hocemo li prije proglašenja SPA podrucja revidirati IBA podrucja? Povratak na vrh
Ne - IBA (Important Bird Areas – važna podrucja za ptice) su cesto najvažnija osnova za proglašavanje SPA podrucja, ali ne i više od toga. Ali ukoliko SPA nisu u skladu s IBA podrucjima, potrebno je Europskoj komisiji podnijeti alternativno (dodatno) ekspertno mišljenje kako bi se objasnile razlike.
18. Ocjena utjecaja zahvata na prirodu – kako znati kad ce se raditi? Nije jasno odredeno Povratak na vrh
Clanak 35. Zakona o zaštiti prirode prenosi odredbe clanka 6. Direktive o staništima:
»(1) Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da provedba plana, programa ili zahvata u podrucje ekološke mreže, samog ili s drugim planovima, programima ili zahvatima, može imati znacajan utjecaj na ciljeve ocuvanja i cjelovitost podrucja ekološke mreže s obzirom na njezinu strukturu i funkcionalnost.
(2) Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu ne provodi se ako je plan, program ili zahvat neposredno povezan s upravljanjem podrucjem ekološke mreže.«
Nemoguce je unaprijed utvrditi koje vrste zahvata mogu imati znacajan utjecaj jer to ovisi o svojstvima podrucja i propisanim ciljevima ocuvanja. Takoder nije niti presudno da li se zahvat provodi unutar podrucja ekološke mreže ili izvan njega, važno je da li ima utjecaj na to podrucje. Stoga ne postoji lista zahvata za koje se provodi OPZP, kao što je slucaj kod postupka procjene utjecaja na okoliš, nego se svaki zahvat procjenjuje za sebe (case by case) u postupku prethodne ocjene te se utvrduje da li je za njega potrebno provesti glavnu ocjenu.
19. Na koji nacin ce se provoditi postojeci prostorni planovi, koji predvidaju velike infrastrukturne zahvate na podrucjima koja su ušla u mrežu Nature 2000? Povratak na vrh
Buduci da važeci prostorni planovi nisu prošli postupak ocjene, svaki pojedinacni planirani zahvat morat ce prolaziti taj postupak, bilo kroz procjenu utjecaja na okoliš (PUO) ako je propisana, bilo samostalno. Izuzetak cine zahvati za koje je postupak PUO bio pokrenut prije stupanja na snagu odgovarajucih propisa iz zaštite prirode – oni se dovršavaju po propisima koji su važili u trenutku podnošenja zahtjeva.
20. Prostorni plan našeg zašticenog podrucja je u tijeku donošenja (do kraja godine), Natura 2000 nije ukljucena. Što uciniti? Povratak na vrh
Ekološku mrežu važno je ukljuciti u plan upravljanja zašticenim podrucjem koji je temeljni dokument za upravljanje. On bi trebao biti uskladen s prostornim planom no ukoliko se radi ekološke mreže pojavi potreba za nekim novim rješenjima, potrebno ih je donijeti u sklopu plana upravljanja, a prostorni plan sukladno tome revidirati.
21. Financiranje Nature 2000 (kompenzacijske naknade, volonterski ugovori, monitoring). Uredba kaže da se to financira iz državnog ili regionalnog proracuna... Koji su kriteriji za odredivanje nacina financiranja? Povratak na vrh
Za sada ne postoje utvrdeni kriteriji (NATURA još nije ni donesena), no za ovakve programe na podrucju Nacionalne ekološke mreže moguce je i sada postaviti zahtjev za financiranje Ministarstvu kulture ili županijama/Gradu Zagrebu. Svakako ce u buducnosti trebati razraditi kriterije, a uvjeti za dobivanje poticaja za poljoprivredno-okolišne mjere bit ce utvrdeni Nacionalnim poljoprivredno-okolišnim programom koji je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
22. Da li su sva Natura 2000 podrucja iskljucivo od državnog (europskog) znacaja? Povratak na vrh
NATURA 2000 podrucja moraju zadovoljavati kriterije iz Dodatka III. Direktive o staništima te moraju biti od znacaja na razini EU. Ukoliko je podrucje važno samo na državnoj razini, može biti ukljuceno u Nacionalnu ekološku mrežu, ali ne u NATURA 2000.
23. Plan upravljanja treba izraditi za biogeografsku regiju ili za svako SCI podrucje? Povratak na vrh
Države clanice EU moraju za svako podrucje NATURA 2000 uspostaviti nužne mjere ocuvanja sukladno ekološkim zahtjevima vrsta i staništa koji su ciljevi ocuvanja u tom podrucju. Takve mjere mogu biti u obliku plana upravljanja odredenim podrucjem ili ukljucene u druge razvojne planove.
24. Hoce li se, u skladu proširenog podrucja Natura 2000 oko zašticenog podrucja (npr. Lonjsko polje), ici na proširivanje granica zašticenih podrucja, odnosno smanjiti u suprotnom slucaju? Povratak na vrh
Zašticena podrucja temeljem Zakona o zaštiti prirode nisu isto što i NATURA 2000. Podrucja ekološke mreže ne moraju biti zašticena u nekoj od kategorija zašticenih podrucja, važno je uspostaviti potrebe mjere ocuvanja i upravljanja te provesti ocjenu prihvatljivosti planova i zahvata. Nacin upravljanja podrucjima NATURA 2000 propisat ce se odgovarajucom Uredbom, a jedno od mogucih rješenja je da podrucjem NATURA koje sadrži park prirode upravlja ista javna ustanova koja upravlja i parkom prirode.
25. Zašto se odricemo panonske regije? Povratak na vrh
Granice biogeografskih regija utvrdene su temeljem vegetacijske karte Europe u mjerilu 1:2.000.000. Kad se ova granica spusti na mjerilo 1:100.000 u kojemu je radena NATURA za Hrvatsku, onda panonska biogeografska regija zahvaca pojas uz sjevernu granicu Hrvatske koji u odnosu na vegetaciju, florne elemente i klimatske uvjete zapravo ne pripada toj regiji, s izuzetkom vrlo malih podrucja na krajnjem istoku. Imajuci u vidu znanstvene podatke i cinjenicu da su biogeografske regije utvrdene dijelom i temeljem administrativnih kriterija, predlaže se da Hrvatska ne iskazuje panonsku regiju na svojem teritoriju, a podrucja koja bi njoj pripadala obradi u sklopu susjedne kontinentalne biogeografske regije.
26. Hoce li Natura 2000 obvezati državu da osigura sredstva iz proracuna za provodenje monitoringa u Natura 2000 podrucjima? Povratak na vrh
Monitoring je obveza države te bi trebalo ocekivati da ce se iz državnoga proracuna izdvojiti sredstva za tu namjenu.
27. U kolikoj mjeri je donošenje Nature 2000 uskladeno sa drugim sektorima u provodenju mjera (npr. poticajna sredstva za ogranicenja u poljoprivredi) u zakonskim okvirima? Povratak na vrh
U Hrvatskoj takvo uskladivanje još nije provedeno jer još nije niti proglašena NATURA 2000 niti je donesen nacionalni poljoprivredno-okolišni program. Medutim, nadležna ministarstva vec suraduju u izradi prijedloga takvih mjera.
28. Koje su obveze javnih ustanova županija u provodenju monitoringa, inventarizacije i financiranja? Povratak na vrh
Monitoring NATURA vrsta i staništa ce nakon pristupa EU biti obveza Republike Hrvatske. Clanak 65. Zakona o zaštiti prirode propisuje da Državni zavod za zaštitu prirode provodi i organizira provodenje monitoringa biološke raznolikosti a clanak 154. daje u zadacu županijama i Gradu Zagrebu te opcinama i gradovima monitoring stanja ocuvanosti prirode, o cemu su dužni izvješcivati Ministarstvo kulture i DZZP.
29. Da li se planiraju, osim sedrenih slapova NP Plitvicka jezera u zaštitu ukljuciti i sedreni slapovi NP Krka (kao proširenje direktive o staništima)? Povratak na vrh
Da, vec su ukljuceni u prijedlog NATURA 2000.
30. Tko su dionici na radionicama o vodnom gospodarstvu, da li ce biti pozvani samo predstavnici Hrvatskih voda ili i predstavnici zašticenih podrucja vezanih za vode? Povratak na vrh
Radionica o vodnom gospodarstvu namijenjena je sektoru vodnoga gospodarstva te se na nju pozivaju predstavnici nadležnoga ministarstva, nadležnih županijskih ureda, 'Hrvatskih voda', znanstvenih institucija i udruga u podrucju zaštite i gospodarenja vodama.
31. Što sa gradevinskim podrucjima naselja (gradova) unutar podrucja Natura 2000? Kako se prikazuju na karti, da li se izdvajaju iz prikaza? Kako se provodi ocjena prihvatljivosti zahvata na prirodu? Povratak na vrh
Tijekom izrade prijedloga NATURA 2000 vodilo se racuna o tome da se izuzmu naseljena podrucja gdje su ona bila na rubovima važnih podrucja. Tamo gdje se radi o velikim podrucjima, npr. za ptice, naselja koja su unutar tih velikih podrucja nisu izrezivana nego su sastavni dio podrucja. U praksi nema razlike izmedu takvoga prijedloga i varijante 'izrezanih podrucja' buduci da je glavni mehanizam ocuvanja ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu koja se provodi za sve zahvate koji mogu znacajno utjecati na podrucja ekološke mreže, bez obzira na to da li su locirani unutar mreže ili izvan nje. Dakle, bez obzira da li se naselje nalazi u podrucju NATURA ili ne, za svaki takav zahvat potrebno je provesti postupak OPZP.
32. Koliko su nam podaci tocni kao podloga za proglašenje Nature 2000? Povratak na vrh
DZZP stalno prikuplja nove podatke kroz suradnju s istraživacima i vlastite aktivnosti. U postojeci prijedlog NATURA 2000 ukljuceni su dostupni podaci te je u suradnji sa strucnjacima takoder korištena uobicajena metoda najbolje strucne procjene, kojom se dopunjavaju 'rupe' u znanju. Kod revizije prijedloga koji ce biti nacinjen nakon ovoga konzultacijskog procesa, ukljucit ce se dodatno novi podaci koji su rezultati istraživanja u 2008.godini, a koje ce DZZP dobiti od istraživaca do kraja godine.
33. Bukove šume Luzulo-Fagetum i Asperulo-Fagetum nalaze se na referentnoj listi staništa Nature 2000. Da li su u RH ukljucene 100% sve površine ovih šuma ili npr. 60% koliko je poželjno prema nekim informacijama koje smo dobili ranije? Molim obrazloženje prijedloga Nature 2000 na ovom konkretnom primjeru. Povratak na vrh
Ne postoji podatak kolika je ukupna površina u Hrvatskoj pod ovim šumskim zajednicama. Radi se o bukovim šumama koje su vezane uz specificne edafske i klimatske cimbenike te nisu rasprostranjene na vecim površinama. U prijedlog NATURA 2000 nisu uvrštene sve poznate površine, primjerice Samoborsko gorje, Macelj, Moslovacka gora, Psunj i druge.
34. Zašto gradovi nisu ukljuceni u financiranje? Povratak na vrh
Pitanje nije jasno postavljeno.
35. Hoce li se ukinuti nacionalna ekološka mreža nakon proglašenja Nature 2000? Povratak na vrh
Nije predvideno ukidanje Nacionalne ekološke mreže kad se ustanovi NATURA 2000. Kroz NEM se osigurava ocuvanje onih vrsta i staništa koji nisu od europskoga, ali su od nacionalnoga znacaja.
36. Tko placa penale EU ako se nije ocuvalo povoljno stanje podrucja i kako se to odražava na rad javnih ustanova? Povratak na vrh
Kaznu placa država clanica EU, a nije definirano kako ce ona kažnjavati krivce koji su doveli do pogoršanja povoljnoga stanja i placanja kazne.
37. Tko ce izradivati i ocjenjivati izradu studije o procjeni utjecaja zahvata na prirodu i kakva je tu uloga javnih ustanova? Povratak na vrh
Trenutacno je Pravilnikom o OPZP propisano da studije za OPZP izraduju tvrtke koje su ovlaštene prema posebnom propisu (zaštita okoliša – procjena utjecaja na okoliš). Ocjenu provodi Ministarstvo kulture ili nadležni županijski uredi uz pribavljeno mišljenje DZZP. Ukoliko se za zahvat provodi procjena utjecaja na okoliš, onda se OPZP provodi u sklopu toga postupka.
38. Kako ce se ugradivati mjere zaštite prirode u planove drugih sektora (šume, vode,...)? Povratak na vrh
Mjere zaštite prirode vec sad se ugraduju u sektorske planove temeljem Zakona o zaštiti prirode kroz izdavanje uvjeta zaštite prirode od strane Ministarstva kulture. Kad neko podrucje bude NATURA 2000, izdani uvjeti morat ce osigurati održavanje i/ili uspostavljanje povoljnoga stanja ocuvanja ciljanih vrsta i staništa.
39. Koje su mogucnosti dopuna NATURA 2000 prijedloga prije i nakon ulaska u EU? Povratak na vrh
Kroz konzultacijski proces koji se trenutno provodi, DZZP ce od svih sudionika konzultacijskog procesa prikupiti prijedloge za ukljucivanje dodatnih podrucja u mrežu NATURA 2000 te ih evaluirati i, ukoliko podrucja zadovoljavaju Direktivom o staništima propisane kriterije, ukljuciti. Osim toga, još uvijek se provode terenska istraživanja (provode ih znanstvenici relevantnih institucija u RH, kao i pripadnici NVU-a) ciji ce rezultati takoder biti ukljuceni u revidirani prijedlog mreže NATURA 2000. Za dopunu mreže NATURA 2000 nakon ulaska u EU i prihvacanja mreže od strane EK, pogledati odgovor na pitanje 3.
40. Da li ce u iscrtavanju detaljnih granica participirati Državna geodetska uprava? Povratak na vrh
Uredbom o proglašavanju ekološke mreže RH, Vlada RH je propisala da ce DZZP u suradnji s DGU iscrtati podrucja ekološke mreže u mjerilu 1:5000. Ekološka mreža RH velikim dijelom se preklapa sa prijedlogom mreže NATURA 2000. Medutim, za sada je prerano reci kako ce izgledati Uredba o podrucjima NATURA 2000 i koje ce biti odgovornosti pojedinih institucija u njenom provodenju.
41. Da li je u prijedlog mreže NATURA 2000 ukljuceno podrucje Sunjske Grede Livade (sjenokoše)? Povratak na vrh
Podrucje Sunjske Grede (Gredske sjenokoše) ukljuceno je u prijedlog mreže NATURA 2000 – ono se nalazi unutar granica podrucja važnog za ptice HR1000004 Donja Posavina.
42. Da li ce doci do uskladivanja / revizije rješenja o proglašenju zašticenog podrucja temeljem katastra – revizija granica – i ukljucivanja u NATURA 2000 u tim granicama? Povratak na vrh
Mreža NATURA 2000 ce svakako morati biti iscrtana u preciznijem mjerilu (predvida se iscrtavanje u mjerilu 1:5000), kao i ekološka mreža RH. Mjerilo 1:5000 omogucit ce preklapanje s katastarskim podlogama i jasnu evidenciju katastarskih cestica koje su ukljucene u odredeno NATURA 2000 podrucje. Revizija rješenja o proglašenju zašticenih podrucja temeljem katastra nije nužna s aspekta proglašenja mreže NATURA 2000, medutim ukoliko se takva revizija pokrene, gdje je to moguce, revidirane granice biti ce ukljucene u mrežu NATURA 2000.
43. Da li ce doci do revizije granica zašticenih podrucja nakon proglašenja NATURA 2000? Povratak na vrh
Definiranje mreže NATURA 2000 ne odvija se temeljem istih kriterija kojima se proglašavaju zašticena podrucja. Mreža NATURA 2000 obuhvaca podrucja koja se izdvajaju za europski ugrožene vrste i stanišne tipove, dok se zašticena podrucja u kategorijama Zakona o zaštiti prirode proglašavaju na temelju njihovih nacionalnih vrijednosti, ukljucujuci i krajobrazne, koje NATURA 2000 direktno ne sagledava. Shodno tome, podrucja NATURA 2000 nisu i ne trebaju nužno biti uskladena sa granicama zašticenih podrucja.
44. Da li je u NATURA 2000 ukljuceno Gomance (livada kod Klane)? Povratak na vrh
Gomance je ukljuceno u prijedlog mreže NATURA 2000 (šifra podrucja HR2001041) sa ciljnim staništem - Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kacune).
45. Koji je bio kriterij za zapadnu granicu podrucja Gorski kotar, Primorje i Sjeverna Lika? Povratak na vrh
Granica ovog podrucja definirana je temeljem prijedloga Zavoda za ornitologiju HAZU, a u svom zapadnom dijelu prati granicu kompleksa šuma važnih za ocuvanje ciljnih vrsta ptica, odnosno obalnu liniju, s time da su u obalnom dijelu iskljucena naselja veca od 1000 stanovnika (Rijeka, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Dramalj, Crikvenica, Selce, Novi Vinodolski, Senj - njihove granice preuzete su iz Digitalnog atlasa RH). Napominjemo da su granice medunarodno važnih podrucja za ptice (SPA) iscrtane u „grubom“ mjerilu (1:100.000) te ih je potrebno preciznije iscrtati.
46. Da li je Sovsko jezero ušlo u prijedlog NATURA 2000? Povratak na vrh
Sovsko jezero ukljuceno je u okviru šireg podrucja „Šume na Dilj gori“ - HR2000623.
47. Šume u Pokupskom bazenu – da li su u prijedlogu pSCI podrucja? Povratak na vrh
U prijedlog pSCI podrucja ukljuceni su odredeni odsjeci unutar gospodarskih jedinica Draganicki lugovi, Jastrebarski lugovi i Recicki lugovi. Za sada su ta podrucja prikazana tocasto, medutim u revidirani prijedlog NATURA 2000 biti ce ukljucena kao poligoni. Prijedlog odabranih odsjeka dao je Šumarski fakultet Sveucilišta u Zagrebu.
48. Da li su sve karlovacke rijeke u prijedlogu NATURA 2000 i u kojem obuhvatu? Povratak na vrh
Na podrucju Karlovacke županije u prijedlog mreže NATURA 2000 ukljucene su rijeke: Kupa, Dobra nizvodno od Trošmarije, Mrežnica i Tounjcica, te Korana. Kupa, Mrežnica, Tounjcica i Korana iscrtane su sa „buffer“-om od 100 metara, dok je kod Dobre uzeto šire obalno podrucje. Detaljne granice mogu se pogledati na www.natura2000.hr ili na zahtjev dobiti u DZZP-u (u ESRI .shp formatu).
49. Gdje se mogu vidjeti kriteriji znanstvenog vrednovanja za izbor podrucja/lokaliteta za Naturu 2000? Povratak na vrh
Izbor lokaliteta temelji se na kriterijima propisanim u Dodatku III Direktive o staništima, a cijeli tekst Direktive možete naci na: http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/
index_en.htm
50. Zašto se špilje tretiraju iskljucivo kao stanište? Što je sa geološkom baštinom, odnosno neživom prirodom koja cini abioticku komponentu podzemnog staništa? Povratak na vrh
Špilje koje se ukljucuju prijedlog NATURA 2000 ukljucuju se kao stanište opisano u Interpretacijskom prirucniku staništa EU (http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/2007_07_im.pdf ). Ovaj Interpretacijski prirucnik sastavljen je kako bi se pobliže opisao svaki stanišni tip naveden na Dodatku I Direktive o staništima i zemljama clanicama pojasnilo koji se tipovi staništa smatraju europski ugroženima. Ovi kriteriji identicni su za sve zemlje clanice, pa tako i za Hrvatsku kao zemlju pristupnicu, a špilje koje je potrebno ukljuciti u mrežu NATURA 2000 opisane su kao: „...špilje zatvorene za javnost, ukljucujuci i njihove vodene površine i tokove, a koje su stanište velikog broja endemicnih vrsta, ili su od važnosti za ocuvanje vrsta s Dodatka II Direktive...”. Geološka baština zaista nije predmet koji obraduje NATURA 2000 odn. Direktiva o staništima. Medutim, to ne znaci da RH geološku baštinu ne treba ili nece vrednovati i štititi na nacionalnoj razini, što se vidi i iz Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 143/08) koja jao posebno poglavlje obraduje problematiku zaštite geološke raznolikosti.
51. Tko je obavljavo izbor speleoloških objekata i lokaliteta u krškim podrucjima osim biospeleologa? Povratak na vrh
Na podrucju Karlovacke Izbor je obavljao Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji sa biospeleolozima i ostalim znanstvenicima angažiranim za valorizaciju vrsta koje koriste špiljska staništa, a navedena su na Dodatku II Direktive o staništima (šišmiši, leptodirus, kongerija...).
52. Speleolozi po sili zakona i godišnjeg dopuštenja, koji je u suprotnosti sa Zakonom o udrugama, moraju besplatno predavati podatke o istraživanim lokalitetima, a onda netko drugi dobiva sredstva za istraživanje istih speleoloških objekata. Zašto? Povratak na vrh
Za izradu NATURA 2000 mreže same kooridnate i postojanje speleološkog objekta nisu nužno relevantni. U mrežu, temeljem kriterija iz Direktive, potrebno je ukljuciti špiljske objekte koji predstavljaju važna staništa endemicnih vrsta kao i vrsta navedenih na Dodatku II. Direktive o staništima (odredene vrste šišmiša, riba i podzemnih beskralješnjaka). Speleolozi se ne bave istraživanjem “živog svijeta” špilja pa su sukladno potrebama mreže NATURA 2000 za odabir lokaliteta angažirani biospeleolozi. Sam položaj ili tlocrt objekta koji se predaje u izvješcima speleologa nije kljucan za mrežu NATURA 2000. Ono što je kljucno su vrste koje taj objekt koriste te su u skladu s time angažirani i relevantni strucnjaci.
53. Zašto se more (konkretno teritorijalno more) kao sastavni dio RH ne navodi u Naturi 2000, a i za njega tj. istraživanje podmorskih špilja trebamo dopuštenje? Povratak na vrh
Citavo podrucje mora pod nacionalnom jurisdikcijom (znaci i teritorijalno more) takoder je potrebno valorizirati u kontekstu mreže NATURA 2000 i DZZP je to djelomicno i napravio. Ono što je za more važno je da još uvijek nedostaje mnogo podataka za kvalitetniju valorizaciju te je RH u svojim pregovarackim stajalištima za poglavlje 27. Okoliš tražila prijelazno razdoblje za valorizaciju mora. To naravno ne znaci da trenutno predložena morska podrucja nece biti dio hrvatskog prijedloga koji cemo do dana pristupa predati Europskoj Uniji.
54. Tko provodi monitoring i kontrolu sada, prema kojim kriterijima i pod kojim uvjetima? Povratak na vrh
Sustavni monitoring ugroženih vrsta i staništa u Hrvatskoj se još uvijek ne provodi. Zapocelo se s nekoliko programa monitoringa, npr. ptice – Zavod za ornitologiju HAZU, Hrvatsko ornitološko društvo; šišmiši – Hrvatski prirodoslovni muzej; rijecna kornjaca i talijanska žaba – NVU Hyla
55. Može li se predložiti uvid u kriterije i studije prema kojima je odabran neki lokalitet, tražiti reviziju i kako? Povratak na vrh
DZZP je prikupio veliki broj podataka temeljem kojih je utvrden prijedlog podrucja NATURA 2000. Ovi podaci se sistematiziraju i upisuju u bazu podataka NATURA 2000 koja je definirana tako da sadrži podatke potrebne za vrednovanje podrucja i ocjenjivanje prihvatljivosti zahvata za prirodu. Baza još nije u cijelosti popunjena, ali na zahtjev se mogu dobiti podaci o pojedinim podrucjima od DZZP-a.
56. Mora li predloženo podrucje za Naturu 2000 biti u sadašnjem sustavu zaštite u RH? Povratak na vrh
Može, ali ne mora, kriteriji za NATURU i za pojedine kategorije zašticenih podrucja nisu isti.
57. Na kojem prostoru je u kategoriji Natura 2000 zašticen kebrac i pasji trn? Da li je istražen i pokrit podacima dio Drave od granice sa Slovenijom, pa do Ormoža? Povratak na vrh
Kebrac u NATURI nije zašticen kao vrsta nego kroz stanišni tip 3230 Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica koji je cilj ocuvanja na podrucju Drave. Što se tice pasjeg trna, prema mišljenju znanstvenika koje je konzultirao DZZP, ova vrsta je nestala iz Hrvatske te nije više nadena na posljednjem poznatom lokalitetu uz Dravu blizu Ormoža. Cinjenica je da ovaj dio Drave nije detaljno istražen te su podaci kojima DZZP raspolaže za to podrucje oskudni.
58. Da li ce biti moguce naknadno rješavanje problema, npr. uklanjanje vjetroelektrana na podrucjima Nature 2000? Proces Nature 2000 kasni par godina za vjetroelektranama. Povratak na vrh
Pravno nije moguce djelovati unatrag, dakle uklanjati vec postojece vjetroelektrane koje su dobile potrebna dopuštenja prije stupanja na snagu NATURE.
59. Da li se vec prihvaceni projekti s potencijalno štetnim ucinkom na Natura 2000 staništa ponovno procjenjuju? Povratak na vrh
Vidi odgovor na prethodno pitanje.
60. Tko ce vecim dijelom provoditi monitoring? Nevladine udruge ili DZZP? Povratak na vrh
Monitoring u smislu EU direktiva je obveza država clanica. Clanak 65. Zakona o zaštiti prirode propisuje da Državni zavod za zaštitu prirode provodi i organizira provodenje monitoringa biološke raznolikosti. DZZP ce vjerojatno biti odgovoran za objedinjavanje svih podataka i pripremu izvješca prema EU no sam monitoring ce provoditi kompetentni strucnjaci i organizacije, ukljucujuci i NVU.
61. Koji su kriteriji ukljucivanja špilja i jama u ekološku mrežu? Možemo li dobiti popis znanstvenih i strucnih kriterija i izvora podataka? Povratak na vrh
Izbor lokaliteta temelji se na kriterijima propisanim u Dodatku III Direktive o staništima, a cijeli tekst Direktive možete naci na: http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/
index_en.htm. Osim kriterija navedenih u Dodatku III. Direktive o staništima, dodatno su korišteni kriteriji koji se temelje na dosadašnjim biogeografskim seminarima (za više informacija: D. Papp, C. Toth: Natura 2000 Site Designation Process with a special focus on the Biogeographic seminars; CEEWEB, 2004.). Što se tice izvora podataka, iz tehnickih razloga oni nisu dostupni na web-u, a moguce ih je dobiti na uvid u DZZP-u: Popis biospeleolopki vrijednih speleoloških objekata, Biospeleološki katastar tipskih lokaliteta Hrvatske Natura Croatica – Supplementum 1, prosinac 2002.), dopunjeno 2008; rezultati istraživanja i obrade postojecih podataka strucnjaka za šišmiše, covjecju ribicu, leptordirusa i kongeriju.
62. Zbog cega se tijekom intervencija na površini krša na izraduju studije utjecaja na podzemne ekosustave i pri tome ne konzultiraju speleolozi (primjer: Crnopac, J. Velebit, izgradnja putova iznad velikih podzemnih špiljskih sustava)? Povratak na vrh
Za sve zahvate koji mogu imati znacajan negativan utjecaj na podrucja ekološke mreže obavezna je provedba OPZP-a sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu i Zakonu o zaštiti prirode.
Pravilnik je stupio na snagu u 8 mjesecu 2007. godine i primenjuje se za zahvate cija je procedura zapoceta nakon ovog datuma. Buduci da je Crnopac, odnosno cijeli Velebit dio Nacionalne ekološke mreže, postupak OPZP-a je obavezan. Ukoliko za zahvat postoji obaveza PUO, OPZP se provodi u sklopu izrade PUO. Na izradivacu studije leži odgovornost angažiranja i konzultacije s relevantnim strucnjacima u postupku izrade studije i ocjene utjecaja. Dodatno, odgovornost leži i na clanovima komisije za PUO odnosno na DZZP-u (koji u postupku OPZP daje mišljenje)da, ukoliko studija nije sagledala sve utjecaje na adekvatan nacin, traže dopunu studije i provedbu odgovarajucih mjera ublažavanja. Dakle, postoji obaveza izrade studija utjecaja koji, konkretno na Velebitu, moraju sagledati moguce utjecaje i na podzemne ekološke sustave, odnosno vrste koje ih nastanjuju.
63. U okviru postojeceg Natura 2000 projekta koliko financijskih sredstava je predvideno za nevladine udruge (za sudjelovanje u inventarizaciji, monitoringu, itd.)? Povratak na vrh
PHARE projekt ne sadrži aktivnosti inventarizacije i monitoringa, nego se bazira na konzultacijskom procesu. Istraživanja financira DZZP iz sredstava državnoga proracuna koja prima za program NATURA 2000 od Ministarstva kulture.
64. Unutar jedne biogeografske regije, koliko posto površine ugroženog staništa mora biti proglašeno / pokriveno Naturom 2000? Povratak na vrh
Ne postoje propisana pravila, ali u praksi se kroz biogeografske seminare iskristalizirala smjernica da bi taj postotak trebao biti izmedu 20 i 60%, a za prioritetna staništa (oznacena zvjezdicom u Direktivi) ne manje od 80%.
65. Na koji nacin moja udruga može pomoci DZZP prilikom fizickog odradivanja cijelog ovog posla (ispunjavanje i revizija formulara, iscrtavanje granica, itd)? Povratak na vrh
Molimo vas da se javite Zavodu za dogovor o daljnjoj suradnji. Posla ima jako puno te ima prostora za ukljucivanje svih zainteresiranih.
66. Da li je važnija uloga pomoci u pronalasku novih podrucja za prijedlog Nature 2000 ili detaljnije istraživanje postojecih? Povratak na vrh
Teško je reci što je važnije. Prioritet je utvrditi podrucja jer kad prijedlog NATURE krene u administrativnu proceduru (donošenje Uredbe, predavanje prijedloga EK), bit ce ga teško mijenjati. Detaljniji podaci o pojedinim podrucjima, ukljucujuci što preciznije procjene populacija NATURA vrsta i površina pod NATURA staništima, upisuju se u bazu podataka NATURA 2000 koja se predaje EK do dana pristupa, što znaci da je možemo popunjavati podacima iz novih istraživanja sve do pristupa Hrvatske EU.
67. Komentirajte pitanje dostupnosti podataka o pojedinim podrucjima NEM. Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br.55.
68. Znamo da danas u Hrvatskoj imamo brojne zakone, na na žalost njihovo provodenje ne daje ucinkovite rezultate, te brojne vrste ostaju ugrožene. Kako ce provodenje Nature 2000 (kada bude prihvacena) utjecati na vecu (bolju) zaštitu vrsta na tom podrucju? Povratak na vrh
Za podrucja NATURA obvezno je u roku od šest godina nakon prihvacanja NATURE od strane EK, uspostaviti potrebne mjere ocuvanja povoljnog stanja zaštite onih vrsta i staništa koja su ciljevi ocuvanja za odredeno podrucje. Ukoliko država clanica EU ne uspostavi takve mjere, moguce je pokrenuti postupak protiv nje te ona po odluci Europskog suda pravde u Luksemburgu mora placati odštetu. Takoder u slucaju kršenja odredbi direktiva, EU može obustaviti financiranje države clanice iz nekih zajednickih fondova.
69. Molimo da komentirate cinjenicu da se unatoc maksimalnoj zaštiti špilja i jama Zakonom o zaštiti prirode, istim tempom nastavljaju devastacije špilja u kamenolomima, smece i opasni otpad se bacaju u jame ili odlažu na krškom terenu s trajnim posljedicama za podzemne vode i osjetljive podzemne ekosustave koji su vrlo malo istraženi. Povratak na vrh
Sve ovo su ilegalne radnje za koje postoje odgovarajuce sankcije sukladno važecim zakonima RH. Naravno, ovdje se radi prvenstveno o nekulturi pojedinaca...
70. Zašto jedini veci postupak zaštite špilje od stupanja na snagu Zakona o zaštiti prirode (zaštita špilje u kamenolomu Tounj) nije dovršen ni nakon više godina, te devastacija te izuzetno vrijedne špilje traje i u ovom trenutku? Povratak na vrh
DZZP je 24. 10. 2005. godine izradio strucno obrazloženje za preventivnu zaštitu ove špilje te je 25. srpnja 2008. godine Ministarstvo kulture donijelo Rješenje o preventivnoj zaštiti špilje u kamenolomu Tounj.
71. 10-30% vrsta sisavaca je ugroženo. Kako covjek jedino nije ugrožen? Populacija raste!! Povratak na vrh
Ta cinjenica nema veze s NATUROM.
72. Koliko RH utroši eura u zaštiti bioraznolikosti – odnosno za popravak nastalih ekoloških šteta? Povratak na vrh
Nisu radeni takvi izracuni.
73. Na koji nacin ce se provoditi zaštita bioraznolikosti i tko ce to kontrolirati? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 68.
74. Ako špilja nije stanište neke vrste da li to znaci da nije vrijedna i da se ne treba raditi ocjena utjecaja na okoliš? Povratak na vrh
Procjena utjecaja na okoliš radi se za odredene tipove zahvata odnosno projekata navedenih na dodacima relevantnih pravilnika. Dakle tip zahvata je taj koji odreduje da li se PUO provodi ili ne, a ne tip staništa. S druge strane, Zakon o zaštiti prirode propisuje obvezu ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu za sve zahvate i projekte koji mogu imati znacajan negativan utjecaj na podrucje ekološke mreže. Buduci da su svi speleološki objekti dio Nacionalne ekološke mreže, postoji obaveza provedbe OPZP-a. Medutim, nece svi speleološki objekti biti dio mreže NATURA 2000, vec samo oni koji zadovoljavaju kriterije navedene na Direktivi (objekti važni za ocuvanje endemicnih i europski ugroženih vrsta) te je za ocekivati da se ocjena sukladno clanku 6. Direktive nece morati provoditi za sve objekte.
75. Kada se donose posebna mjerila za održiv razvitak podrucja pod Naturom 2000? Povratak na vrh
To bi trebalo biti ukljuceno nacionalni program ruralnog razvitka koji je i temelj za utvrdivanje razlicitih poticaja vezanih uz NATURU.
76. Zašto sudjelovanje javnosti nije bolje (više) ukljuceno u Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu? Povratak na vrh
Ministarstvo kulture izraduje nacrt novoga Pravilnika te je moguce uputiti prijedloge Upravi za zaštitu prirode.
77. Prema donesenoj uredbi o uspostavi Nacionalne ekološke mreže, svi speleološki objekti u Hrvatskoj su ukljuceni u nju. To stvara zabune prilikom traženja dozvola za speleološka istraživanja. Povratak na vrh
Konzultirati cemo se sa speleološkim savezom i komisijom kako bi utvrdili o kakvim se zabunama tocno radi te, uskladu s time, pokušati riješiti problem.
78. Speleološke savezne organizacije trebale bi pomoci u stvaranju popisa speleoloških objekata u ekološkoj mreži i nude se za reviziju iste. Molimo da se navedu izvori informacija za svaki speleološki objekat. Povratak na vrh
Pogledati odgovor na pitanje br.55.
79. Da li je moguce u NATURA 2000 ukljuciti i stare kamenolome u kojima dolaze ugrožene vrste? Povratak na vrh
Da, ukoliko takva podrucja zadovoljavaju kriterije propisane Dodatkom III. Direktive o staništima.
80. Koja je veza izmedu Natura 2000 podrucja i NEM-a, odnosno pojasniti razliku. Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 1.
81. Kakva su pravila za male populacije, odnosno vrste na rubu areala ili izvan njega – da li se ukljucuju u NATURA 2000? Povratak na vrh
Ukoliko su populacije tih vrsta znacajne, one bi trebale biti ukljucene u mrežu NATURA 2000. Naime, za svaku biogeografsku regiju unutar zemlje clanice, država mora predati referentnu listu vrsta i stanišnih tipova (popis vrsta i stanišnih tipova koji su prisutni u toj biogeografskoj regiji). Ponekad postoje slucajevi da je neka vrsta vecim dijelom populacije vezana uz jednu biogeografsku regiju, dok se u drugoj pojavljuje marginalno. Termin „marginalna“ u kontekstu biogeografskih seminara koristi se kako bi se opravdalo prihvacanje malog udjela staništa ili populacije vrste kao „zadovoljavajuce – sufficiently represented“ unutar biogeografske regije, a kada je ta vrsta dobro zastupljena unutar susjedne biogeografske regije zemlje clanice. Prisutnost vrste ili stanišnog tipa izvan uobicajene biogeografske regije koje se smatra znacajnim znaci da se cak i mali postotak mora ukljuciti u podrucje NATURA 2000 i njegova reprezentativnost oznaciti „C“ (obuhvaca manje od 2% nacionalne populacije). Ukoliko prisutnost vrste u nekoj biogeografskoj regiji zaista nije znacajno na podrucjima NATURA 2000 na kojima se pojavljuje, takva vrsta ne bi se trebala ukljuciti u referentnu listu za tu biogeografsku regiju. Buduci da se NATURA 2000 podrucja odreduju iskljucivo na temelju znanstvenih kriterija, na zemlji clanici je da znanstveno evaluira važnost rubnih populacija, odnosno populacija izvan areala, te ih shodno takvoj evaluaciji ukljuci ili ne u podrucja mreže NATURA 2000.
82. Zaštita pogranicnih podrucja – kako utjecati da aktivnosti s druge strane granice ne utjecu na NATURA 2000 podrucja? Povratak na vrh
EU direktive ne reguliraju ovo pitanje. Sve zemlje clanice imaju iste obveze vezane uz provedbu NATURA 2000. Prekogranicna podrucja NATURA 2000 nisu rijetkost – narocito kad se radi o rijekama, koje ujedno predstavljaju i državnu granicu (npr. March izmedu Austrije i Slovacke, Dunav izmedu Bugarske i Rumunjske). U slucajevima zahvata koji utjecu na prekogranicno podrucje, države bi trebale intenzivno suradivati uz sudjelovanje istih strucnjaka za iste vrste te dogovorno tumaciti pojam „povoljno stanje ocuvanja“ i druge. Ne postoji obveza ovakve suradnje, ali ona je logicna i štedi troškove. Ipak, ciljevi i mjere ocuvanja temelje se na nacionalnom zakonodavstvu.
Pitanje zahvata koji mogu imati negativan prekogranicni utjecaj na okoliš regulira Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPO) cija je stranka i RH.
83. Ribnjaci Jelas – proširiti podrucje, odnosno provjeriti da li su cjelovito ukljuceni u mrežu Povratak na vrh
Postoji velika razlika u granicama posebnog ornitološkog rezervata „Dio ribnjaka Jelas“ i prijedloga podrucja mreže NATURA 2000. Ribnjaci Jelas u potpunosti su ukljuceni u podrucje važno za ptice (SPA) HR1000005 Jelas polje s ribnjacima i poplavnim pašnjacima uz Savu. Detaljne granice mogu se pogledati na www.natura2000.hr ili na zahtjev dobiti u DZZP-u (ESRI .shp format).
84. Špilja u kamenolomu Tounj – da li je ukljucena, ako ne – zašto? Povratak na vrh
Špilja u kamenolomu Tounj nalazi se u okviru šireg podrucja prijedloga mreže NATURA 2000 - HR2000592 Ogulinsko-plašcansko podrucje gdje su, izmedu ostaloga ciljna staništa 8310 Špilje i jame zatvorene za javnost. Samim time, špilja je ukljucena u prijedlog mreže NATURA 2000.
85. Da li ce se podrucja NATURA 2000 definirati na „finijem“ mjerilu (gradovi, luke)? Povratak na vrh
Pogledati odgovor na pitanje br. 40.
86. Hoce li se NATURA 2000 ikad integrirati u prostorne planove? Kako? Kada? Povratak na vrh
Clanak 6. Direktive o staništima obvezuje, izmedu ostaloga, ocijeniti prihvatljivosti planova (ukljucujuci i prostorne planove) za prirodu. Na ovaj nacin NATURA 2000 svakako ce se morati sagledavati u kontekstu prostornog planiranja. Nacin na koji ce se to raditi biti ce definiran Uredbom o podrucjima NATURA2000. Trenutno se nalazimo još u ranoj fazi definiranja mreže te je prerano reci kako ce Uredba izgledati. Direktiva o staništima za nas postaje obveza nakon ulaska u EU, a do toga datuma predstoji nam uskladivanje nacionalnih propisa s njenim odredbama.
87. Kada se planira pocetak definiranja mjera zaštite za NATURA 2000 i kako ce se ukljuciti javnost? Povratak na vrh
Mjere, odnosno smjernice zaštite, definirati ce se za pojedine grupe podrucja mreže NATURA 2000 kroz projekt PHARE koji završava sredinom 2009. godine. Svi rezultati ove aktivnosti biti ce objavljeni na web stranicama DZZP-a. Precizne mjere zaštite za NATURA 2000 podrucja definirati ce se kroz planove upravljanja cija izrada svakako ukljucuje javnost kako u procesu nastajanja, tako i kroz obvezu javnog uvida/rasprave.
88. Da li se pogranicna podrucja mogu zajedno ukljuciti u NATURA 2000 i zajednicki njima upravljati? Povratak na vrh
Svaka zemlja clanica zasebno predlaže podrucja NATURA2000 Europskoj komisiji. Prilikom evaluacije prijedloga, Europska komisija podrucja sagledava u kontekstu biogeografskih regija te u analizi prijedloga ima u vidu prekogranicna podrucja u susjednim državama clanicama. Dodatno, vidi odgovor na pitanje 31.
89. Da li su postojeca umjetna jezera (akumulacije) ukljucene u NATURA 2000? Povratak na vrh
Akumulacije koje su vrednovane kao važne za europski ugrožene vrste i staništa jesu ukljucene u prijedlog mreže NATURA 2000. Za detalje pogledati kartu na www.natura2000.hr .
90. Da li ce u NATURA 2000 biti ukljuceni bunari (kopneni, podzemne vode)? Povratak na vrh
Bunari nisu kao stanišni tip navedeni na Dodatku I. Direktive o staništima te za njih nije potrebno izdvojiti podrucja u mrežu NATURA 2000.
91. Da li ce u NATURA 2000 biti ukljucene šljuncare (uredene i neuredene) npr. Jarun, Bundek? Povratak na vrh
Jarun i Bundek nisu ukljuceni u prijedlog mreže NATURA 2000 buduci da njihove biološke vrijednosti ne zadovoljavaju kriterije Dodatka III. Direktive o staništima. Šljuncare koje zadovoljavaju kriterije, ukljucene su u prijedlog mreže, a za detalje pogledati interaktivnu kartu na www.natura2000.hr .
92. Mrežnica, Korana, Glina – da li su u NATURA 2000? Povratak na vrh
Mrežnica i Korana uljucene su u mrežu NATURA 2000, rijeka Glina nije.
93. Da li je definirano koliko % države moramo dati u Naturu 2000? Povratak na vrh
Ne, definirano je da za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip treba izdvojiti dovoljan postotak (20-60%, za prioritetne najmanje 80%). Kad EK ocjenjuje prijedlog NATURE na biogeografskim seminarima, prihvacaju se pojedinacno karte podrucja izdvojenih za svaku vrstu i stanište posebno. Posljedica toga je da država koja ima vecu biološku raznolikost i znacajnija je za ugrožene vrste i staništa, mora izdvojiti veci postotak. S obzirom na veliku raznolikost i vrijednost Hrvatske u tom smislu, ocekuje se i relativno veliki postotak podrucja pod NATUROM.
94. Tko ce i kada propisati mjere kojih ce se morati pridržavati poljoprivrednici u podrucju Nature 2000? Povratak na vrh
Ocekuje se da ce temeljne mjere za pojedina podrucja biti propisane Uredbom o NATURA 2000, a detaljne mjere definirat ce se kasnije planovima upravljanja. Aktivnosti za koje se mogu dobiti poticaji u poljoprivredi i šumarstvu bit ce odredeni programom ruralnog razvitka.
95. U kojem odnosu je projekt Natura 2000 sa svim ostalim projektima poput medudržavne inicijative za stvaranje cjelovite krške regije u Europi – njezine zaštite i specificne regulative? Povratak na vrh
NATURA 2000 je obveza države te se ne može smatrati projektom. Neki elementi se svakako mogu raditi kroz projekte koji doprinose provedbi, komplementarnosti i korisnosti, ali za razliku od razlicitih drugih inicijativa, NATURA 2000 je obveza koja se temelji u zakonodavstvu EU.
96. Koliko je koštalo spašavanje droplje u Austriji? Kakva je bila struktura troškova i što su konkretno poljoprivrednici dobili od države? Povratak na vrh
Bile su postavljene dvije strukture financiranja. Prva struktura bila je financirana kroz clanak 57. Direktive o ruralnom razvitku. Iznos od 150.000 eura utrošen je na edukaciju te izradu planova upravljanja. Kroz taj dio programa provedeni su razgovori i konzultacije te se došlo do premije od 650 eura po hektaru godišnje koja je bila isplacivana kroz poljoprivredno-okolišni program.
97. Da li postoje jasne i definirane mjere upravljanja na podrucjima Nature 2000? Povratak na vrh
Kada prijedlog NATURA 2000 bude prihvacen od Europske komisije, država ima rok od 6 godina da za svako podrucje razradi mjere potrebne za ocuvanje ili uspostavljanje povoljnoga stanja ciljanih vrsta i staništa.
98. Kako je zamišljena kontrola provedenih mjera na Natura 2000 podrucjima? Povratak na vrh
Prvi kontrolni mehanizam je na razini financiranja, gdje država mora provesti tehnicke provjere provode li ljudi stvarno one mjere za koje su sklopili ugovor na minimalno 5% teritorija. Zatim, postoji kontrola koju država mora provoditi u skladu s clankom 17. Direktive (monitoring i izvješcivanje), tj. mora ustanoviti jesu li NATURA 2000 podrucja ostala u povoljnom stanju ocuvanja te o tome izvješcivati Europsku komisiju svakih šest godina.
99. Da li se kroz donošenje prostornih planova može ograniciti devastiranje zašticenih podrucja / staništa prema važecoj direktivi, posebice po pitanju golf terena? Povratak na vrh
To svakako jest jaki mehanizam što se tice Direktive jer ona obvezuje sve planove da produ ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu. U Hrvatskoj se za sada to radi djelomicno, kroz izdavanje uvjeta zaštite prirode za prostorne planove. Ideja je da svaki prostorni plan prode tu ocjenu da se vidi kako svaki od zahvata koji je planiran može utjecati na NATURA 2000 podrucje i tu se neki zahvati odmah mogu eliminirati ako se utvrdi da su neprihvatljivi, odnosno, mogu ostati u planu ali ce se za svaki pojedinacni zahvat trebati napraviti posebna ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu.
100. Kada ce IPARD (Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje 2007. – 2013) krenuti sa provedbom? Povratak na vrh
2010. godine.
101. Tko informira o poljoprivredno-okolišnim mjerama u RH? Povratak na vrh
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
102. Što znaci I. i II. stup zajednicke poljoprivredne politike? Povratak na vrh
I. i II. stup predstavljaju zajednicku poljoprivrednu politiku u EU. Sredstva su podijeljena u dva stupa. I. stup podrazumijeva direktna placanja poljoprivrednicima, a II. stup tzv. mjere ruralnog razvitka koje ukljucuju „agri-environment“, NATURA 2000, podrucja pod otežanim uvjetima gospodarenja te citav niz drugih mjera.
103. Da li su moguci razliciti poticaji za istu površinu, odnosno u kojoj mjeri su moguca preklapanja? Povratak na vrh
Nisu moguca preklapanja, moguce su kombinacije. Dakle, npr. može se na nekoj parceli ili imanju imati dvije razlicite mjere, ali nije moguce dobiti placanje i iz NATURA2000, agro-okolišnog fonda ili I. stupa za istu mjeru.
104. Kada pocinju pilot projekti za poljoprivredno-okolišne mjere? Povratak na vrh
2010. godine.
105. Kako ce se Natura 2000 odraziti na razvoj poljoprivrede koji provodi regionalna samouprava, i da li ce i županije moci financirati mjere zaštite okoliša u poljoprivredi? Povratak na vrh
Županija i država ne mogu financirati iste stvari. Moguce ce biti razvijati odredene programe koji ne podrazumijevaju direktno placanje, ali u nacelu ne mogu se iste mjere placati dva puta.
106. Da li 200 eura / ha / godišnje spada u potpore iz I. ili II. stupa? Povratak na vrh
To je potpora iz II .stupa.
107. Da li potpore Nature 2000 spadaju u poljoprivredno-okolišne mjere II.I stupa ili su jedna od mjera (potpora) II. stupa? Povratak na vrh
Jedna su od mjera potpora II. stupa. Dakle, postoji clanak koji regulira poljoprivredno okolišne programe, a postoji posebno clanak koji regulira NATURA2000, s tim da te NATURA2000 potpore mogu biti i za poljoprivredna podrucja i za podrucja privatnih šuma. Ali obje te mjere su u II. stupu.
108. Ako su poljoprivredno-okolišne mjere dobrovoljne za poljoprivrednika, da li to znaci da on sklapa ugovor sa Ministarstvom samo kada želi potporu Nature 2000? Ako ne želi potporu, da li to znaci da se ne mora pridržavati pravila iako je u podrucju Nature 2000? Povratak na vrh
Postoje odredeni programi kroz poljoprivredno-okolišne programe te je država obvezna pratiti njihovu uspješnost na odredenom podrucju. Npr. u Austriji se puno koriste dobrovoljni ugovori. Oni su pratili te programe i uocili da od svih staništa odredenog podrucja, oko 80 % ih je obuhvaceno tim horizontalnim mjerama, a oko 25% konkretnim mjerama za ocuvanje prirode. Mjere u okviru I. stupa za poljoprivredu su propisane i obavezne temeljem EU direktiva (tzv. „Cross-compliance“ obuhvaca 19 direktiva, medu njima su Direktiva o pticama i Direktiva o staništima) te ih poljoprivrednici moraju provoditi kao preduvjet da bi ostvarili placanja iz I.stupa.
109. Da li su naši edemi (biljne vrste, osim velebitske degenije) navedeni na popisu vrsta? Povratak na vrh
Naši endemi, ali takoder brojne druge vrste i staništa ugroženi na nacionalnoj razini, nisu navedeni na popisu Direktiva. Europska komisija u nacelu ne uvrštava stenoendeme u Direktivu jer smatra da je zaštita takvih vrsta obveza države. Republika Hrvatska je izradila Crvene popise ugroženih vrsta te takve vrste štiti Zakonom o zaštiti prirode, a za njihovo ocuvanje utvršuje podrucja Nacionalne ekološke mreže.
110. Na karti Nature 2000 podrucje Ucke i Cicarije je samo dijelom „obilježeno“ (podrucje parka prirode). To je podrucje tradicionalno ovcarsko, nekad je bilo 30 000 ovaca na Cicariji, danas ih je vrlo malo. Veliki problem koji navode na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima je vuk koji je zašticena vrsta. Naknade za štete od Ministarstva stižu tek nakon 1 – 2 godine, pa ljudi odustaju od ovcarstva. Drugi problem je što nema stoke, livade se ne kose, dolazi do zaraštanja livada i gubitka staništa. Takoder Cicarija nije pod nikakvom zaštitom, a ima sve vrste kao i Ucka (možda i više!). Kako konkretno pomoci poljoprivrednicima oko navedenog problema? Povratak na vrh
Cicarija je ukljucena u prijedlog mreže NATURA 2000 u sklopu SPA podrucja (medunarodno važnog podrucja za ptice) Ucka i Cicarija. Ciljevi ocuvanja na tom podrucju su suri orao, gorski zviždak i vrtna strnadica. Upravo je vrtna strnadica vezana za livadna staništa tako da se mjere zaštite za ocuvanje te vrste odnose i na ocuvanje njenog staništa.
Što se tice šteta od vuka, kroz dugotrajan konzultacijski proces napravljen je plan upravljanja vukom te je uspostavljena procedura oko isplate šteta za što je nadležno Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode.
Vecina problema koji se odražavaju na biološku raznolikost socio-ekonomski su problemi, ljudi napuštaju ruralna podrucja i teško ih je vratiti. Nažalost, ovaj problem prepoznat je i u drugim zemljama te se ne može riješiti jednostavno. Programi i poticanje aktivnosti vratilo bi ljude u ta podrucja, medutim, poljoprivredno okolišni programi nisu socijalne potpore, one su striktno namijenjene s ciljem zaštite pojedine vrste, tj. staništa. Potreban je pro-aktivan stav za pronalazak mogucnosti te korištenje postojecih fondova za socijalni, ruralni i regionalni razvitak itd. Poticaji za NATURA 2000 ne mogu nadomjestiti ove fondove.
111. U vezi staništa poplavnih travnjaka (npr. Lonjsko polje), zar vec nisu rode u direktivi, a time i njihovo stanište? Povratak na vrh
Rode jesu na Direktivi, te su prakticki sve te površine poplavnih travnjaka unutar podrucja važnih za ptice, ali ne kao tip staništa. Cijela Posavina, Odransko polje, Sunjsko polje, Lonjsko polje, Jelas polje itd. podrucja su znacajna za ptice. Kroz to postoji mehanizam davanja poticaja, ali vezanih za mjere ocuvanja tih ptica.
112. Da li su direktivom predvidene mjere zaštite zašticenih podrucja od invazivnih, stranih, korovnih vrsta i koje su to mjere? Problem ambrozije i nezaoranih strništa koja su glavni rasadnici ove invazivne agresivne vrste? Povratak na vrh
Godine 2004. donesena je Europska strategija o invazivnim vrstama i preporuka je da svaka država donese svoju Nacionalnu strategiju u kojoj ce se razraditi detaljan program. Takoder, naglasak je na preventivi, ne na istrebljenju jer kada jednom vrsta ude, teški napori se moraju uložiti. Cesto je nemoguce djelovati na svim podrucjima gdje je vrsta unesena, te se uglavnom takve akcije onda organiziraju na osjetljivijim podrucjima (npr. vrsta Caulerpa – održavane su akcije cišcenja u nacionalnim parkovima i parkovima prirode; nemoguce je obuhvatiti cijeli teritorij). Što se tice ambrozije, mogucnost suzbijanja leži u drugacijem nacinu isplate poticaja kada Hrvatska ude u EU te kada se uspostavi sustav isplate poticaja. Ambrozija dolazi na zapuštenim poljoprivrednim zemljištima. Nece se više se moci dobivati poticaji ukoliko se ne budu održavala zemljišta u dobrom proizvodnom, poljoprivrednom i ekološkom stanju.
113. Što Natura 2000 cini za zaštitu kukaca, posebno u Hrvatskoj? Na prezentacijama su spomenuti leptiri, vretenci i skakavce. Moje pitanje je što se cini za zaštitu divljih pcela i njihovih staništa, glede njihove velike uloge u oprašivanju biljnih vrsta? Komentar: Podatke i zbirke divljih pcela posjeduju prirodoslovni muzeji u Varaždinu i Zagrebu. Povratak na vrh
Na Direktivi se nalazi 14 vrsta leptira, osam vrsta kornjaša te pet vrsta vretenaca koji dolaze u Hrvatskoj, takoder, nekoliko vrsta skakavaca Hrvatska predlaže za uvrštenje na Dodatke Direktiva. Sada su u tijeku opsežna istraživanja ovih vrsta kako bi se ustanovila njihova geografska rasprostranjenost. Takoder, za te su vrste izdvojena podrucja, uvrštena u prijedlog NATURA 2000. Što se tice pcela, one nisu na Direktivi, ali su one indirektno zašticene kroz staništa jer je velik dio tih livada, ekstenzivno gospodarenih te pogodnih za ispašu pcela, unutar NATURA 2000 mreže.
114. Što ukoliko dode do vecih šteta na oranicama i ribnjacima i slicno, od strane odredenih vrsta životinja? Da li postoje posebne naknade za takve iznimne situacije? Povratak na vrh
Pitanje nije direktno vezano za NATURA 2000, ova problematika vec sada je riješena Zakonom o zaštiti prirode. Ako zašticena vrsta napravi štetu na nekom podrucju, postoji pravo na naknadu. I u praksi, Ministarstvo kulture to radi s problemom šteta od vuka i ostalih velikih zvijeri, vidre itd. Medutim, naravno mora biti ustanovljena cijela procedura propisana Zakonom, uspostavljena komisija za uvidaj, rokovi za prijavu štete itd.
115. Kako podrucje krša zaštiti od aktivnosti na vojnim poligonima (Slunj, Krbavsko polje)? Povratak na vrh
Vojni poligoni nisu izuzeti iz podrucja koja se mogu ukljuciti u NATURA2000 prijedlog. Npr. u Austriji postoje dva vojna podrucja i za oba postoje planovi upravljanja, koji su napravljeni u suradnji s vojskom, a prema NATURA2000 obvezama.
116. Kako sa poticajnim sredstvima za smanjenu proizvodnju nabaviti hranu za stoku? Povratak na vrh
Za Hrvatsku je to rano reci jer još nemamo poljoprivredno okolišne programe osim na nekoliko pilot-podrucja. Kada budemo imali te programe, moci ce se konkretnije odgovoriti, ali princip je sljedeci: ako se provode neke mjere namijenjene zaštiti prirode zbog kojih padne proizvodnja, poljoprivrednik ima pravo na kompenzaciju (oko 200 eura po hektaru godišnje) ili se može ukljuciti u poljoprivredno-okolišne programe. Poticaji se upravo temelje na izracunu gubitka dohotka (npr. krma smanjene kvalitete). Ili, ukoliko se provode mjere koje zahtijevaju dodatni trošak, ti dodatni troškovi placaju se kroz poticaje.
117. Što se dogada sa krškim podrucjima koja bi se trebala zaštiti sa regulativom za gospodarenje, a u podrucju su vojnog poligona Eugen Kvaternik (vojni poligon u kojem se nalazi izvor i tok rijeke Mrežnice)? Povratak na vrh
Mrežnica, skupa s izvorišnim dijelom koji je dio vojnog poligona, ukljucena je u prijedlog NATURA 2000 mreže, te je predložena za zaštitu u kategoriji parka prirode, odnosno regionalnog parka. Zaštita prirode nalaže da se to podrucje vojnog poligona te izvorišta ukljuci u zašticeno podrucje i podrucje NATURA 2000, te da se kroz planove upravljanja reguliraju aktivnosti (zonacija i sl.) na taj nacin da ne ugrožavaju ciljne vrste i staništa. Dakle, kao što je spomenuto, vojni poligoni ne izuzimaju se iz zaštite.
118. Da li podrucja s otežanim uvjetima gospodarenja („less favoured areas”) imaju dodatne poticaje? Povratak na vrh
Za podrucja s otežanim uvjetima gospodarenja moguce je dobiti dodatne poticaje u okviru EU programa za ruralni razvoj. Programi za podrucja s težim uvjetima gospodarenja pružaju tzv. kompenzacijske naknade poljoprivrednicima u planinskim krajevima ili drugim podrucjima gdje fizicke karakteristike krajobraza uzrokuju više troškove proizvodnje. Potpora se odobrava poljoprivrednicima koji se odluce baviti poljoprivredom u tim podrucjima najmanje pet godina.
Ta su placanja degresivna. Minimalno placanje za teške uvjete iznosi 25 eura po hektaru, maksimalno za planinska podrucja iznosi 250 eura po hektaru, dok je maksimalna potpora za podrucja s drugim nepogodnostima 150 eura po hektaru.
119. Da li državna granicna podrucja imaju prednost pri zaštiti? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 82.
120. Da li u EU ima primjera podrucja Nature 2000 koja su ukljucena kao kompleks? Povratak na vrh
Pitanje nije jasno postavljeno.
121. Što to znaci jama ili špilja zatvoren za javnost? Da li to znaci da nema niti speleoloških istraživanja? Povratak na vrh
Jama ili špilja zatvorena za javnost ne iskljucuje speleološka istraživanja, vec se radi o jamama/špiljama koje se ne koriste, odnosno ne posjecuju na komercijalnoj osnovi.
122. Je li, kako i koliko je u okviru Nature 2000 zastupljeno ocuvanje georaznolikosti? Ako da, jesu li kontaktirani strucnjaci poput geomorfologa, hidrogeologa i speleologa? Važna je suradnja sa strucnjacima za neživu prirodu! Povratak na vrh
Ocuvanje georaznolikosti nije direktno zastupljeno u mreži NATURA 2000. Naime, na dodacima direktiva navedene su vrste i staništa za koje je potreno izdvojiti podrucja u mrežu NATURA 2000. Geološki objekti u mrežu se ukljucuju posredno, odnosno ukljuceni su oni objekti u kojima obitavaju znacajne populacije na direktivama navedenih vrsta.
123. Kako i po kojim kriterijima su odredeni speleološki objekti u Naturi 2000? Povratak na vrh
Speleološki objekti ukljuceni u mrežu NATURA 2000 izdvojeni su temeljem prijedloga strucnjaka iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Hrvatskog biospeleološkog društva. Naime, u mrežu NATURA 2000 ukljucuju se speleološki objekti koji su stanište velikog broja endemicnih vrsta ili vrsta navedenih na dodatku II. Direktive o staništima. Upravo zbog toga, a temeljem biospeleološkog katastra i dodatnih istraživanja, u mrežu su ukljuceni lokaliteti s visokim brojem endema, kao i lokaliteti važni za odredene vrste šišmiša, za vrste Congeria kusceri, Leptodirus hochenwarti te podzemne vrste riba iz roda Phoxinellus/Delminichthys.
124. Što to konkretno znaci kada je pojedini objekt (špilja ili jama) ukljucen u Naturu 2000? Povratak na vrh
U špiljama ili jamama ukljucenim u NATURA 2000 nužno je ocuvati, odnosno uspostaviti, tzv. povoljno stanje ocuvanja vrsta/staništa zbog kojih je lokalitet u mrežu ukljucen (tzv. ciljne vrste i staništa). Kod planiranja pojedinih zahvata, odnosno izrade planova, potrebno je izbjeci znacajan negativan ucinak na podrucje, što se utvrduje kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu o kojem više možete naci na: http://www.natura2000.hr/index.php/hr/static/page/appropriate-assessment
125. Što ako se na širem podrucju (izvan podrucja Nature 2000) dogada nešto što može negativno utjecati na podrucje Nature 2000? Povratak na vrh
Postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu provodi se bez obzira da li se zahvat nalazi na podrucju NATURA 2000 ili izvan njega. Ukoliko zahvat može imati negativan ucinak na podrucje, taj negativan ucinak potrebno je ukloniti kroz primjenu mjera ublažavanja. Ukoliko nikakve mjere ublažavanja ne mogu ukloniti negativan ucinak na NATURA 2000 podrucje, zahvat je moguce dopustiti samo u slucajevima imperativnih razloga prevladavajuceg javnog interesa i uz kompenzacijske mjere. Više na: http://www.natura2000.hr/index.php/hr/static/page/appropriate-assessment
126. Ako svi „dobrovoljci“ – poljoprivrednici, šumari, ribari nekog Natura 2000 podrucja kažu NE, što tad? Smije li vlasnik posjeci svoju šumu koja je unutar Natura 2000 podrucja? Povratak na vrh
Za privatne šume obvezno je, kao i za državne, donijeti šumsko-gospodarsku osnovu temeljem koje se provodi zaštita i korištenje šume. Za šume u podrucju NATURA 2000 ugradit ce se mjere ocuvanja ciljanih vrsta i staništa u njihove ŠG osnove.
127. Mijenjaju li se Natura 2000 podrucja s godinama? Npr. dodaju nova i izbacuju postojeca? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 3.
128. Što sa „državno važnim investicijama“? Npr. vojni poligoni. Povratak na vrh
Za svaki zahvat/plan potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu koja se, prema uputama Europske komisije, provodi po principu „case by case“ što znaci da ne postoji popis zahvata/projekata/planova koji bi imali izdvojenu proceduru, odnosno na koje se postupak OPZP ne bi odnosio. Ukoliko su državno važne investicije od prevladavajuceg javnog interesa, isti je potrebno utvrditi kroz postupak OPZP-a. Postoje slucajevi u zemljama clanicama u kojima su vojni poligoni ukljuceni u mrežu NATURA 2000, a planovi upravljanja ovim podrucjima izradeni su u suradnji s vojskom.
129. Da li se Natura 2000 obavezno ukljucuje u nove prostorne planove? Povratak na vrh
Da, to ce biti obveza nakon donošenja Uredbe o NATURA 2000.
130. Kako su riješeni speleološki objekti i koliko ih ima u Hrvatskoj koji su ukljuceni u Naturu 2000? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 123.
131. Jesu li podzemni vodeni tokovi ukljuceni u Naturu 2000 i na koji nacin? Ovdje se misli na staništa podzemnih organizama. Koja se istraživanja u tom smjeru provode? Povratak na vrh
Da, ukljuceni su u veca podrucja NATURE u kojima su ciljevi ocuvanja odnose na podzemnu faunu vodenih staništa (npr. Ogulinsko-Plašcansko podrucje, Paleoombla u Dubrovackom zaledu idr.)
132. Tko ce raditi monitoring i tko ce sve to platiti? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br.5.
133. Karta staništa na temelju koje je izraden prijedlog Nature 2000 je izradena racunalno, a ne radom na terenu. Molim za komentar. Povratak na vrh
Karta staništa bila je samo najbolje dostupno „pomocno sredstvo“ korišteno prilikom izrade prijedloga NATURA 2000. Tocno jest da je ona izradena „racunalno“, medutim korištenjem cijelog niza podloga (satelitske snimke, aero snimke, vegetacijske karte, batimetrijske karte, karte morskih struja, saliniteta itd...), ali i terenskim istraživanjima – 6000 terenskih referentnih tocaka.
134. Kakve su moguce posljedice ako se ukljuci neko podrucje, a ciljne vrste više nema? Pitanje kvalitete podataka potrebnih za donošenje pravilnih izbora podrucja. Povratak na vrh
Prilikom provodenja ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu sukladno clanku 6. Direktive o staništima, bitno je sagledati moguci utjecaj pojedinog zahvata (u kombinaciji sa ostalim planiranim zahvatim) na ciljne vrste i stanišne tipove odredenog NATURA 2000 podrucja koje se Europskoj komisiji dostavljaju u standardnim obrascima NATURA 2000 baze za svako predloženo podrucje. Svjesni mogucih problema uzrokovanih starim i neprovjerenim podacima, DZZP je uz pomoc Ministarstva kulture pokrenuo i opsežna terenska istraživanja (koja se još uvijek provode) kako bi podaci bili što tocniji i ovaj potencijalni problem izbjegao.
135. Da li je moguce dobiti georeferencirane podatke iz Natura 2000 baze za korištenje u istraživanjima? Povratak na vrh
Georeferencirane podatke NATURA 2000 moguce je na zahtjev dobiti u DZZP-u.
136. Tko ce financirati monitoring proglašenih Natura 2000 mjesta? Povratak na vrh
Financiranje monitoringa obveza je svake države clanice, medutim državama clanicama na raspolaganju su i fondovi Europske komisije.
137. Koji ce ljudi administrirati Naturu 2000 – Hrvatska ih trenutno nema dovoljno? Povratak na vrh
Još uvijek se nalazimo u vrlo ranoj fazi cijelog procesa i trenutno nismo u mogucnosti reci kako ce izgledati Uredba o NATURA 2000 podrucjima. Medutim, za ocekivati je da se upravljanje ovim podrucjima nece mnogo razlikovati od nacina na koji je koncipirano upravljanje podrucjima nacionalne ekološke mreže, kojima upravljaju JU parkova prirode i nacionalnih parkova te, vecim dijelom, županijske javne ustanove za upravljanje zašticenim podrucjima/prirodnim vrijednostima.
138. U Hrvatskoj nema nijedna institucija koja bi se znanstveno bavila biogeografijom u svrhu zaštite prirode, što u drugim zemljama ima. Da li postoji svijest i nacin kako se to može riješiti? Povratak na vrh
Koliko nam je poznato, još ne postoje takve inicijative u Hrvatskoj.
139. Tko ce obucavati amatere u cilju obavljanja monitoringa? Povratak na vrh
Temeljem Zakona o zaštiti prirode Državni zavod za zaštitu prirode je zadužen za uspostavu monitoringa biološke raznolikosti, pa time neizravno ima odgovornost i za obuku amatera. Zavod je vec pokrenuo neke programe obuke amatera. Dosadašnji napori svakako ce se morati višestruko pojacati kako bi ispunili velike obveze koje nas cekaju temeljem clanka 17. Direktive o staništima (monitoring).
140. Tko ce provjeravati znanja amatera koji sudjeluju u monitoringu, tj. koliko možemo biti sigurni u kvalitetu podataka? Povratak na vrh
Sustav monitoringa biološke raznolikosti svakako ce morati imati „sustav provjere i validacije podataka“ („data validation system“), pa je za ocekivati da ce provjera podataka takoder biti obveza DZZP-a, a mogu je provoditi i druge kompetentne organizacije.
141. Zašto postoje podrucja oko rijeke Save koja nisu ušla u prijedlog Nature 2000 – je li to zbog nedostatka podataka ili su kao takva valorizirana? Povratak na vrh
Teško je odgovoriti na ovo pitanje buduci da se ne navode konkretna podrucja. Ukoliko želite postaviti pitanje za preciznije definirano podrucje, molimo Vas da svoj upit pošaljete na: [email protected] .
142. Da li su prazna podrucja na karti odraz realnog stanja ili neistraženosti, tj. nedostatka podataka? Povratak na vrh
Svjesni smo da još postoje neistražena podrucja, ali smatramo da je velika vecina važnih podrucja ipak utvrdena i ukljucena u prijedlog NATURA 2000. Rezultati novih istraživanja, koja su stalno u tijeku, bit ce ukljucena u revidirani prijedlog NATURE.
143. Zašto Direktiva ne prati sistematske promjene, te da li ce Hrvatska izdvajati podrucja za takve vrste (npr Carabus variolosus, Cobitis taenia, Mauremys caspica,...)? Povratak na vrh
Promjena teksta Direktive je dugacak i složen administrativni proces te je to vjerojatno razlog što ona ne prati taksonomske promjene brzinom kojom se one dogadaju. Djelatnici DZZP-a postavili su slicno pitanje strucnjacima iz ETCBD-a (European Topic Centre for Biological Diversity) te smo u skladu sa njihovim tumacenjem i uputama izdvojili podrucja i za vrste ciji se taksonomski status izmijenio nakon donošenja Direktive. Naime, Direktivu je potrebno shvacati u kontekstu vremena i znanja kada je donošena, te smo u skladu s time i obavezni izdvojiti podrucja za vrste cija se nomenklatura u meduvremenu promijenila.
144. Što sa vrstama koje su prisutne na Dodatku I.I Direktive o staništima, a kod nas su široko rasprostranjene? Povratak na vrh
I za takve vrste i stanišne tipove potrebno je izdvojiti reprezentativna podrucja. Buduci da je razmjer postotka populacije odn. pokrivenosti koji moraju obuhvatiti NATURA 2000 podrucja razmjerno širok (20-60%, odnosno 80% za prioritetne), kod široko rasprostranjenih vrsta i staništa moguce je izdvojiti donju granicu traženog postotka. Dodatno, za prirotetna staništa koje pokrivaju više od 5% državnog teritorija, moguce je s Europskom komisijom pregovarati o nižem postotku u NATURA 2000 mreži.
145. Je li moguce dodati još vrsta na Direktive sada i zašto nisu prošle vrste koje je predložio HBSS (Hrvatsko biospeleološko društvo) kroz PIN-Matru? Povratak na vrh
Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture su, prije izrade pregovarackih stajališta, na zajednickom sastanku okupili sve relevantne znanstvenike (ukljucujuci i predstavnike HBSD-a) te, imajuci u vidu odredena pravila Europske komisije kao i cilj koji se uvrštavanjem na pojedine dodatke Direktive želi postici, zajedno odlucili koje ce se vrste predložiti. Kroz PIN-Matra projekt predloženo je uvrštavanje nekih vrsta koje su vec predlagale sadašnje zemlje clanice, a ciji prijedlozi nisu prošli. Buduci da Europska komisija ponovno ne otvara pregovore oko vrsta o kojima se vec raspravljalo, od takvih se prijedloga odustalo. Nadalje, podzemne vrste posredno su u mrežu NATURA2000 ukljucene i kroz Dodatak I (stanišni tipovi) Direktive.
146. Što sa velikim državnim investicijskim projektima, jesu li uzeti u obzir kod odabira podrucja? Povratak na vrh
Kod odabira podrucja koriste se iskljucivo znanstveni kriteriji navedeni na Dodatku III. Direktive te je potrebno iskljuciti socioekonomske faktore. Socioekonomski aspekti sagledavaju se kroz proces izrade mjera upravljanja, odnosno planova upravljanja kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu temeljem clanka 6. Direktive o staništima, kroz koji se utvrduje postojanje prevladavajuceg javnog interesa.
147. Ima li smisla zašticivati podrucja sušaca u gospodarskim šumama? Što ako se nasele potkornjaci i stanje se pogorša? Povratak na vrh
Podrucja se izdvajaju zbog svojih trenutnih prirodnih vrijednosti te je u njima potrebno osigurati povoljno stanje ocuvanja ciljnih vrsta odnosno stanišnih tipova. Ukoliko dode do pogoršanja stanja iz bilo kojeg razloga (osim razloga „više sile“), zemlja clanica za to odgovara Europskoj komisiji. Gospodarenje u šumama nije zabranjeno u podrucjima NATURA2000 te ce se dobrim gospodarenjem, koje ce ujedno biti i blisko prirodi, potencijani problem s potkornjacima moci izbjeci, odnosno ukloniti ukoliko ce to situacija zahtijevati.
Odredenu kolicinu sušaca nužno je ostavljati prilikom sjece jer oni predstavljaju staništa za veliki broj vrsta (ptice dupljašice, šišmiši, kukci, mahovine i dr.) te u znacajnoj mjeri doprinose bogatstvu biološke raznolikosti šuma. Nužno je ostavljati stojece i ležece sušce jer su oni razlicita staništa za razlicite vrste. Istraživanja i monitoring u nekim europskim šumama, a i u Hrvatskoj (Plitvicka jezera) su pokazala da su šume izuzete iz gospodarenja i bogate sušcima zdravije i stabilnije od istih takvih redovito gospodarenih šuma,
148. Zašto Psunj nije dio Nature 2000 kad ima sve isto kao i Papuk? Povratak na vrh
Iako Psunj kao cjelovito podrucje nije ukljucen u prijedlog mreže NATURA 2000, na podrucju Psunja u prijedlog je ukljuceno podrucje HR2000464 Muški bunar sa ciljnim staništem 91K0 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) kao i podrucje HR2000481 Zapadni Psunj - Mala Marinica sa ciljnim staništem 9110 Bukove šume Luzulo-Fagetum.
149. Da li se vodilo racuna da tockasti lokaliteti budu povezani s ostalim podrucjima (okolnim) važnim za doticnu vrstu ili stanište? Povratak na vrh
Vodilo se racuna da odabrana podrucja za odredenu vrstu/stanište budu što ravnomjernije prostorno rasporedena kako bi se osigurala komunikacija vrsta medu njima. To je ujedno jedan od osnovnih ciljeva ekološke mreže – izdvojiti podrucja koja su doista rasporedena poput cvorova mreže i medu kojima postoje pogodni koridori za komunikaciju vrsta.
150. Kako ce zakonske odredbe vezane uz Naturu 2000 utjecati na postojece zakonske odredbe vezane uz zašticena podrucja RH (nacionalni parkovi, rezervati,... hijerarhija odredaba? Povratak na vrh
NATURA predstavlja medunarodnu obvezu na razini EU te ce Hrvatska po pristupanju morati provesti odredbe direktiva i prema njima prilagoditi dosadašnje upravljanje podrucjima koja su vec zašticena u nekoj od kategorija Zakona o zaštiti prirode.
151. Da li je RH obligatna prihvatiti Naturu 2000 i postoji li (hoce li postojati) jedinstvene zakonske odredbe za sve države clanice? Povratak na vrh
NATURA 2000 nije nešto što Republika Hrvatska prihvaca ili odbija. Buduci je politicki prioritet ove države ulazak u Europsku uniju, izrada mreže NATURA 2000 naša je obveza u procesu pristupanja. Što se tice jedinstvenih zakonskih odredaba za sve države clanice, one postoje i dane su u Direktivama kao i u sporazumima o pristupanju (Treaty of accession). Odredbe Direktiva sve zemlje clanice obvezne su ugraditi u nacionalno zakonodavstvo.
152. Koje ce aktivnosti gospodarenja biti dozvoljene u izdvojenim (šumskim) podrucjima? Sve dosadašnje ili ce nužno doci do modifikacija? Povratak na vrh
NATURA 2000 ne iskljucuje gospodarenje u šumama. Ne ocekujemo vece promjene u gospodarenju šumama buduci da su, u usporedbi sa ostalim zemljama clanicama EU, šume u Hrvatskoj u jako dobro stanju te se njima gospodari na temelju certifikata koji osigurava gospodarenje „blisko prirodi“, odnosno gospodarenje koje u obzir uzima biološku raznolikost pojedinih šumskih sustava. Moguce je da ce na nekim manjim podrucjima biti potrebne odredene prilagodbe, medutim prije donošenja planova upravljanja teško je reci koje ce to prilagodbe biti. Planovi upravljanja svakako ce se donositi u suradnji sa šumarskom strukom i onima koji odredenim šumama gospodare i koji ce taj plan upravljanja i morati provoditi.
153. Podravina i Posavina su u dvije biogeografske regije – kontinentalnoj i panonskoj – kako je povucena granica i temeljem cega? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 25.
154. U slucaju statusa Parka prirode za Naturu 2000 izostaje uzgoj topola uz Dravu. Od cega ce živjeti šumarstvo toga podrucja i koju vrstu saditi umjesto topole u uvjetima visoke poplavne vode? Kulture kanadske topole na tom podrucju nisu jednoslojne i nisu nastale nakon oranja i vadenja panjeva tako da imaju i prirodan sastav u sloju prizemnog rašca. Povratak na vrh
U podrucjima NATURE u kojima ciljani stanišni tip predstavljaju poplavne šume vrba i topola nije prihvatljivo sadenje alohtonih vrsta nego je potrebno održati autohtonu vegetaciju toga stanišnog tipa u povoljnom stanju ocuvanja.
155. Mogu li državne šume biti kandidat za EU strukturne fondove i kako? Povratak na vrh
Aktivnosti vezane uz upravljanje poljoprivrednim i šumskim podrucjima NATURA 2000 može mogu se financirati iz EU Fonda za ruralni razvoj temeljem Direktive o ruralnom razvoju. Ova direktiva dopušta da se kandidiraju i oni koji upravljaju državnim šumama, ali nacionalni programi za ruralni razvoj pojedinih zemalja to detaljno reguliraju. Primjerice, u Austriji su nacionalnim programima iskljucene državne šume.
156. Mogu li strukturni EU fondovi financirati izradu planova upravljanja za privatne šume? Povratak na vrh
Da, za izradu planova upravljanja za NATURA podrucja mogu se dobiti sredstva iz EU fonda za ruralni razvoj te iz programa LIFE+.
157. Je li dabar potencijalna invazivna vrsta u RH i ima li ga smisla zašticivati? Povratak na vrh
Dabar nije invazivna vrsta, invazivne vrste su one koje su alohtone te kad ih se naseli u novo podrucje negativno utjecu na autohtone vrste. Dabar je autohtona vrsta mocvarnih podrucja Hrvatske koja je bila istrijebljena u 19. stoljecu te je reintroducirana prije desetak godina i od tada se širi po svojem nekadašnjem prirodnom podrucju rasprostranjenja. Buduci je dabar na popisu zašticenih vrsta u okviru Direktive o staništima, potrebno ga je štitit takoder na podrucju Hrvatske.
158. Na otoku Biševu rastu „Mediteranske šume endemicnih borova“. O kojim se vrstama bora radi ? (slicno je i sa otocicem Lokrumom) Povratak na vrh
Radi se o stanišnom tipu NATURA: 9540 Mediteranske šume endemicnih borova Ove šume su definirane na sljedeci nacin: „Šume alepskoga bora (Pinus halepensis) ili pinije (Pinus pinea) koji naseljavaju topla otvorena staništa eumediteranske zone. Cesto je teško razlikovati prirodne šume od starih sadenih sastojina. U tu su skupinu stoga uvrštene i takve stare sastojine, za razliku od mladih, ocigledno sadenih sastojina“.
U ovaj NATURA stanišni tip spadaju tri šumske zajednice u Hrvatskoj prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa: E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel1971.); E.8.2.8. Šuma alepskoga bora sa sominom (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis Trinajstic1988) i E.8.2.9. Šuma alepskoga bora s tršljom (As. Pistacio-Pinetum halepensis De Marco, Veri et Caneva1984).
159. Zašto mislite da šume u Europi nestaju? Jeste li sigurni da imate prave podatke? Povratak na vrh
Direktiva o staništima definira šumske stanišne tipove koji su ugroženi na razini Europske unije. Hrvatska kao buduca zemlja clanica mora za sve te stanišne tipove izdvojiti podrucja u NATURU bez obzira jesu li ona ugrožena na nacionalnoj razini ili ne, jer se kroz NATURU sagledava doprinos svake države ocuvanju ugroženih stanišnih tipova na europskoj razini.
160. Tko upravlja šumama u zašticenim podrucjima (npr. parkovi) i prema kojem zakonu? Povratak na vrh
Šumama u zašticenim podrucjima upravlja se temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o šumama (po kojemu se šume u zašticenim podrucjima tretiraju kao šume s posebnom namjenom).
161. Jesu li sušci problem u gospodarenju? Primjer Sj. Velebita. Povratak na vrh
Pitanje nije jasno postavljeno. Vidi odgovor na pitanje br. 147.
162. Da li je moguce da provodenje jednostavnog zahvata – npr. sjece par stabala za ogrjev vlasnika šume koji je zatražio i dobio doznaku i dozvolu sjece od strucnjaka – inženjera šumarstva, a šuma mu je u nacionalnom parku, „odobri“ strucnjak u nacionalnom parku, a ne da se rješenje ceka mjesecima iz Ministarstva kulture, te da li ce tako biti i na podrucjima zašticenim Naturom 2000? Povratak na vrh
Ovakvi zahvati bit ce definirani Uredbom o NATURA 2000 i planovima upravljanja za pojedina podrucja.
163. Da li imate barem približan podatak koliki je udio zašticenih (šumskih) podrucja u privatnom vlasništvu? Povratak na vrh
Nemamo takav podatak, još ne postoji karta privatnih šuma u digitalnom obliku koja bi se mogla preklopiti s podrucjima NATURA te izracunati postotak zastupljenosti privatnih šuma.
164. Kada ce poceti upoznavanje privatnih vlasnika šuma s Naturom 2000, njihovim pravima i obvezama, ili barem savjetnika za privatne šume (Šumarska savjetodavna služba)? Povratak na vrh
Planirana je suradnja sa Šumarskom savjetodavnom službom vezano uz NATURU, a ovaj PHARE projekt može se vec smatrati pocetkom takve suradnje (radionice , brošura za sektor šumarstva).
165. Iako sam u 3. izlaganju dobio vecinu odgovora ipak bih postavio pitanje: Da li je uzeta u obzir struktura šuma u Hrvatskoj unatrag 100 godina, pa možda i više u svrhu obstojnosti vrsta na tim podrucjima, kao i izmjenjenom klimom koja je uistinu u svojoj izmjenjenoj strukturi radi silne eksploatacije kao i urbanizacije? Povratak na vrh
U sklopu vrednovanja šuma za potrebe NATURA 2000 sagledavalo se njihovo sadašnje stanje, u odnosu na kriterije iz Dodatka III. Direktive o staništima.
166. Da li je nepovezanost ostatka Hrvatske (što se vidi na karti) manjak interesa ciljanih skupina ili manjak oglašavanja ovog svrsishodnog projekta, narocito izmedu udruga koje djeluju u svakoj opcini i županiji (pozornost skrecem na lovacke udruge)? Povratak na vrh
Pitanje nije jasno postavljeno. Prilikom izrade prijedloga NATURE podrucja su vrednovana temeljem znanstvenih podataka i strucnih procjena, kako je i propisano direktivama te se ne sagledavaju interesi pojedinih ciljanih skupina.
167. Postoje li mehanizmi nadoknade izgubljene dobiti/profita na Natura 2000 podrucjima za one koji upravljaju podrucjem? Povratak na vrh
Kompenzacija je vec definirana Zakonom o zaštiti prirode za zašticena podrucja, od kojih su neka ujedno i predložena NATURA podrucja. Kad Hrvatska bude clanica EU, moci ce koristiti odgovarajuce EU fondove za kompenzacije izgubljene dobiti u NATURA podrucjima.
168. Na koji nacin ce se direktnije ukljuciti šumoposjednici – šumovlasnici u cilju izrade Nature 2000? Povratak na vrh
Ovaj konzultacijski proces u sklopu PHARE projekta omogucuje ukljucivanje svih zainteresiranih pa tako i šumovlasnika i šumoposjednika. Njihovo ukljucivanja ce narocito biti važno kad se budu definirali planovi upravljanja i/ili šumsko-gospodarske osnove za podrucja NATURA, a u tom postupku predviden je i javni uvid kao mehanizam sudjelovanja javnosti.
169. Pozdravljamo ideju (koja nam u praksi stvara puno problema) da se u sklopu projekta Natura 2000 riješi problem staništa u sukcesiji, ali kako??? Jer to do sada nitko nije imao volje ili hrabrosti zapoceti. Povratak na vrh
Za svako podrucje NATURA utvrduju se ciljane vrste i staništa za koje je potrebno osigurati povoljno stanje ocuvanja. U odnosu na to definiraju se i mjere upravljanja. Dakle, ako je cilj ocuvanja neko travnjacko stanište, onda ce jedna od mjera upravljanja biti sprjecavanje njegove sukcesije. Ako je ciljano stanište neki tip vrištine (kod nas npr. bujadnice ili sastojine u kojima dominiraju vrste Juniperus), onda ce takoder trebati sprjecavati njihovo zaraštavanje u šumu.
170. Tko ce provoditi nadzor nad sektorom šumarstva za Naturu 2000? Povratak na vrh
To ce na nacionalnoj razini biti utvrdeno propisima iz podrucja zaštite prirode i šumarstva kad se donese NATURA, a na razini EU ce se nadzirati kako Hrvatska kao zemlja clanica provodi NATURU i to kroz mehanizam clanka 17. Direktive o staništima (monitoring i izvješcivanje o svakoj pojedinoj vrsti i stanišnom tipu u šestogodišnjim razdobljima) te kroz mehanizam sudskog rješavanja kršenja odredbi direktiva (prijave protiv države radi nepoštivanja NATURE Europskom sudu pravde u Luksemburgu).
171. Tko ce odredivati kriterije ugroženosti i tko ce ih provoditi? Povratak na vrh
Pitanje nije jasno postavljeno. Kriteriji za NATURU postavljeni su EU direktivama (o pticama i o staništima), a za provedbu je odgovorna Republika Hrvatska.
172. Tko ce i kako ce se kontrolirati provedba na terenu? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 170.
173. Postoje li sankcije za narušavanje ciljeva ocuvanja u Natura 2000 podrucjima? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 170. Odlukama Europskog suda pravde u Luksemburgu odreduju se kazne (u pravilu novcane) državi clanici koja je prekršila odredbe direktiva i uzrokovala oštecenje podrucja NATURA.
174. Kako ce Natura 2000 utjecati na tehnologiju gospodarenja šuma (mehanizacija, vrijeme sjece, šumska infrastruktura,...)? Povratak na vrh
To ce se odredivati mjerama upravljanja (kroz plan upravljanja podrucjem i/ili ugradivanjem uvjeta zaštite prirode u šumsko-gospodarske osnove). S obzirom na visoki stupanj prirodnosti i ocuvanosti naših šuma, ne ocekuju se znacajnija ogranicenja za sektor šumarstva u odnosu na sadašnji nacin gospodarenja šumama predloženim za NATURU. Radi se prvenstveno o provedbi nacela certifikacije šuma, koja su se u državnim šumama vec pocela provoditi temeljem medunarodnog FSC certifikata.
175. Što je sa miniranim površinama obuhvacenim Naturom 2000? Povratak na vrh
NATURA 2000 zaista dijelom obuhvaca minirana podrucja. Razlog tome su i kriteriji koji se koriste za odabir podrucja, a to su prije svega reprezentativnost i ocuvanost podrucja u odnosu na europski ugrožene vrste i stanišne tipove, pri cemu se u obzir ne uzimaju cimbenici kao što su miniranost podrucja. Minirana podrucja svakako treba razminirati, a ono što NATURA 2000 u tom pogledu nudi je mogucnost korištenja financijskih sredstava iz europskih fondova za razminiravanje ovih podrucja.
176. Što sa stranim vrstama koje se više ne mogu iskorijeniti? Povratak na vrh
Strane invazivne vrste nisu iskljucivo problem ekološke mreže NATURA 2000. Ukoliko se radi o vrstama koje je nemoguce iskorijeniti, svakako bi trebalo poduzeti sve moguce mjere za sprjecavanje njihovog daljnjeg širenja, odnosno za njihovu lokalizaciju. S tim u vezi Europska komisija zadnjih godina poduzima sve više koraka u vidu donošenja zakonodavnih odredbi, ali i izdvajanja sve vecih sredstava za istraživanje ucinkovitih nacina uklanjanja, kao i za sama uklanjanja invazivnih vrsta iz prirode. Više informacija možete naci na: http://ec.europa.eu/environment/nature/invasivealien/index_en.htm
177. Šumske kulture kanadske topole – što ce se sa tim dogoditi u Naturi 2000? Povratak na vrh
Trenutno je vrlo teško odgovoriti na ovo pitanje buduci konacni prijedlog mreže još nije definiran, a i pitanje ne navodi o kojem se tocno podrucju radi. Svakako ce se ova problematika morati rješavati kroz planove upravljanja NATURA 2000 podrucjima, odnosno kroz šumskogospodarske osnove. Buduci da NATURA 2000 za cilj ima ocuvanje ili postizanje povoljnog statusa vrsta i staništa, nije iskljuceno da ce se na nekim podrucjima planovima upravljanja definirati potreba prevodenja šumskih kultura u doprirodne sastojine. U svakom slucaju, planovi upravljanja NATURA 2000 podrucjima izraduju se na principu suradnje i uvažavanja svih sektora, korisnika prostora, kao i uvažavanja socio-ekonomskih cimbenika i definitivno se za šumska podrucja nece raditi bez relevantnih predstavnika šumarske struke.
178. Unos i postojanje stranih životinjskih vrsta? Kako izluciti strane životinjske vrste iz prirode? Povratak na vrh
Pogledati odgovor na pitanje broj 176.
179. Miholjacko-podravske i Slatinsko-podravske šume – da li imaju poseban status u Natura 2000, odnosno kako doci do karte? Povratak na vrh
Miholjacko-podravske i Slatinsko-podravske šume dijelom su obuhvacene podrucjem NATURA 2000 HR50000013 – Drava. Znanstvenici sa Šumarskog fakulteta na podrucju Slatinsko-podravskih šuma izdvojili su kao lokalitet od posebne važnosti za ocuvanje stanišnog tipa E.1.1.3. Poplavna šuma vrba i topola (As. Salici-Populetum nigrae (R. Tx. 1931) Meyer Drees 1936) Noskovacki vrbak. Detaljne karte još se izraduju, a na zahtjev se mogu dobiti u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
180. Što znaci zaštita ptica u kontekstu gospodarenja šumama? Povratak na vrh
Zaštita ptica u kontekstu gospodarenja šumama podrazumijeva da se prilikom gospodarenja šumama treba voditi briga o šumskim vrstama ptica, za što ce biti propisane mjere koje su u skladu sa mjerama koje propisuje certifikacija šuma (FSC). U podrucjima NATURA trebati ce provoditi mjere koje ce osigurati povoljno stanje populacija ciljanih vrsta za to podrucje, a koje ce se ugradivati u šumsko-gospodarske osnove i/ili u planove upravljanja NATURA podrucjima.
181. Da li za SPA podrucja postoje propisane mjere zaštite? Povratak na vrh
Mjere odnosno smjernice zaštite za sva NATURA 2000 podrucja propisat ce se Uredbom o ekološki znacajnim podrucjima Europske unije NATURA 2000, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).
182. Da li ce doci do revizije granica Nature 2000 u skladu s izmjenama granica zašticenih podrucja? Povratak na vrh
Ukoliko izmjene granica zašticenih podrucja nece utjecati na kvalifikacijske vrste i stanišne tipove, logicno je i NATURA 2000 granice uskladiti sa izmijenjenim granicama zašticenog podrucja.
183. Tko ima „prednost“ u slucajevima kontradikcije prostornih planova i Nature 2000? Povratak na vrh
Vjerojatno se misli na konfliktne zahvate koji su predvideni prostornim planom. Za sve planirane zahvate koji sami ili u kombinaciji s drugima zahvatima mogu imati znacajan negativan utjecaj na ciljeve ocuvanja i integritet podrucja mreže NATURA 2000 obavezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu. Na pitanje „tko ima prednost“ teško je jednoznacno odgovoriti, u svakom slucaju, ukoliko se Ocjenom utvrdi znacajan negativan utjecaj koji se ne može eliminirati nikakvim mjerama ublažavanja, sukladno Direktivi o staništima (i Zakonu o zaštiti prirode) postoji mehanizam utvrdivanja imperativnih razloga prevladavajuceg javnog interesa koji omogucuje provedbu projekata koji imaju znacajan negativan utjecaj, ukoliko su od javnog interesa te uz obaveznu provedbu kompenzacijskih mjera. One najcešce ukljucuju izdvajanje ili kreiranje novog podrucja istih ili slicnih karakteristika i moraju biti u funkciji prije pocetka provedbe projekta.
184. Hoce li sva podrucja obuhvacena Naturom 2000 biti zašticena u jednoj od kategorija Zakona o zaštiti prirode? Povratak na vrh
Ne, podrucja NATURA nisu isto što i zašticena podrucja temeljem Zakona o zaštiti prirode, iako se mogu u potpunosti ili dijelom preklapati.
185. Zašto prereguliramo nešto što se vec radi i provodi preko 30 godina (prostorno planiranje)? Povratak na vrh
Promjene koje se uvode nužne su radi uskladivanja s EU zakonodavstvom na što smo obvezni kao zemlja pristupnica.
186. Zašto se spominju direktive kada mi provodimo iskljucivo zakone RH? Povratak na vrh
Hrvatska je u postupku pristupa EU obvezna ugraditi odredbe svih EU direktiva u svoje zakonodavstvo.
187. Kako ce se institucionalno riješiti provodenje Nature 2000? Povratak na vrh
To ce biti definirano Uredbom o NATURA 2000 koju ce donijeti Vlada RH do dana pristupa EU.
188. U kakvom su odnosu zašticena podrucja u svih 9 kategorija zaštite sa mrežom Natura 2000? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 24.
189. Zašto je EU stalo do zaštite naše prirode? Povratak na vrh
Hrvatska kao zemlja pristupnica EU u programu NATURA 2000 vec sagledava svoj teritorij kao dio EU. Prema tome, ovdje se ne sagledava 'naša' i 'njihova' priroda, nego priroda na europskoj razini. S obzirom na veliku raznolikost i bogatstvo vrsta i staništa u Hrvatskoj, zaštita prirode u Hrvatskoj predstavlja vrlo važan segment i doprinos zaštiti prirode cijele Europe.
190. Kako se ponašati prilikom izmjena i dopuna prostornih planova bilo koje razine, ako se još uvijek nisu utvrdila tocna podrucja Nature 2000? Ukoliko se sadašnja evantualno unesu u prostorne planove, moguce je da ce se onda ta podrucja tretirati pod strateškom procjenom, novi izdaci i slicno? Povratak na vrh
Obveza unošenja podrucja NATURA u prostorne planove još ne postoji no po ulasku Hrvatske u EU trebat ce revidirati prostorne planove u odnosu na NATURU te provesti za njih stratešku procjenu, odnosno ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu.
191. Kako se uskladuje Natura 2000 sa pojednim podrucjima/projektima državne i medudržavne važnosti koji direktno ugrožavaju staništa i prirodne resurse (npr. meduregionalna željeznica, vojni poligoni,...)? Povratak na vrh
To rješava clanak 6. stavak 3. i 4. Direktive o staništima. Za takve projekte obvezno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata, u sklopu koje se provodi i utvrdivanje prevladavajuceg javnog interesa uz sudjelovanje javnosti. Ukoliko se utvrdi prevladavajuci javni interes, projekt je moguce odobriti uz osiguranje adekvatnih mjera kompenzacije kojima se osigurava na drugom mjestu izgubljena funkcija podrucja ekološke mreže.
192. Što se dogada sa vec gotovim/postojecim projektima koji uništavaju staništa u trenutku stupanja na snagu Nature 2000? Povratak na vrh
Obveza provodenja ocjene prihvatljivosti zahvata ne može se primjenjivati unatrag, nego vrijedi za one zahvate za koje se pokrecu postupci za ishodenje dozvola nakon stupanja na snagu novih propisa.
193. Da li se pri odredivanju granica Natura 2000 podrucja vodilo racuna o postojecim i utvrdenim zonama urbanizacije? Povratak na vrh
Gdje god je to bilo moguce, a da se ne naruši logicna cjelina predloženog podrucja NATURA, urbane zone su izbjegnute. U nekim vecim podrucjima, primjerice u podrucjima važnim za ptice, ukljucene su manje urbane cjeline jer ih nije moguce izbjeci a da se ne naruši cjelovitost podrucja. Slicno je i s nekim rijekama uz koje se nalaze naselja. U praksi to ne predstavlja problem jer se sve mjere ocuvanja odnose na staništa
194. Da li Natura 2000 osim što utvrduje granice (podrucja) utvrduje i kriterije? Povratak na vrh
Kriteriji za vrednovanje NATURA podrucja su utvrdeni Dodatkom III. Direktive o staništima.
195. Obzirom da je naš konacni proizvod prostorni plan koji se išcitava u odredenom mjerilu, da li i Natura 2000 slijedi ta mjerila? Povratak na vrh
Nije propisano u kojemu mjerilu se utvrduju granice NATURA 2000. Prijedlog NATURA za Hrvatsku raden je vecinom na temelju podloga 1:100.000 i 1:25.000, a za neke manje lokalitete i na detaljnijem mjerilu. U skladu s praksom zemalja EU, nakon što se utvrde podrucja NATURA, potrebno je odrediti njihove detaljne granice u mjerilu koje je moguce preklapati s katastarskim kartama (najviše 1:5000), kako bi se za svaku katastarsku cesticu moglo utvrditi nalazi li se unutar podrucja NATURA ili ne, ili je samo dijelom unutra. To je važno radi mogucnosti dobivanja poticaja iz Fonda za ruralni razvoj.
196. Zašto nije ili kada ce biti sustavno riješena naknada štete ribnjacima od kormorana? Povratak na vrh
Veliki vranac (kormoran) nije strogo zašticena vrsta temeljem Zakona o zaštiti prirode niti je na Dodatku I. Direktive o pticama, dakle nije mu nužno osigurati strogu zaštitu. Stoga niti ne postoji obveza placanja naknade za štete koje ova vrsta pocini. Postoje druge strogo zašticene vrste ptica mocvarica koje uzrokuju štete na šaranskim ribnjacima. Buduci da su svi preostali veci šaranski ribnjaci u Hrvatskoj vrlo vrijedni za ptice i mocvarnu vegetaciju te su predloženi za uvrštavanje u NATURU, ocekuje se da ce se za održavanje njihove proizvodnje na nacin prihvatljiv zaštiti prirode (pouluintenzivni i ekstenzivni uzgoj) moci dobiti poticaji iz EU Fonda za ribarstvo. U tom slucaju, ribnjacarstva bi se trebala odreci traženja odštete za štete od ribojedih ptica.
197. Prostornim planerima su dana 3 mjeseca za konzultacije – da li je moguce duže? Povratak na vrh
Konzultacijski proces u okviru projekta PHARE završava u ožujku 2009. Po završetku projekta, prijedlog NATURA ce se dostaviti Ministarstvu kulture koje ce ga uputiti u službenu proceduru donošenja Uredbe o NATURA 2000 kroz koju ce se moci ocitovati sva ministarstva i druge relevantne institucije.
198. Koji je nacin financiranja upravljanja podrucjima Nature 2000? Povratak na vrh
Za upravljanje je odgovorna svaka država clanica, a ona po svome nahodenju organizira sustav na svom teritoriju. Bilo bi prikladno da se upravljanje podrucjima NATURA financira zajednicki iz proracuna države i županija/Grada Zagreba, a za izradu i provodenje planova upravljanja mogu se dobiti sredstva iz fondova Europske unije.
199. Upravljanje zašticenim podrucjima vec sada predstavlja veliki teret za županijske proracune, a županije s velikim prostornim obuhvatom zašticenih dijelova prirode su u dvostruko nepovoljnom položaju: (1) Nužno poskupljuju investicije i samo korištenje podrucja; (2) veliki troškovi upravljanja. Da li se ti troškovi mogu nadoknaditi? Povratak na vrh
Vidi odgovor na prethodno pitanje.
200. Jesu li kod ucrtavanja granica izuzimana izgradena podrucja (naselja, velika infrastruktura)? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 193.
201. Namjeravate li kontrolirati važece prostorne planove opcina i gradova, te županija u pogledu: (1) prijedloga zaštite u njima, (2) ogranicenja, (3) %? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 190.
202. Kako namjeravate suradivati u procesu izrade i donošenja prostornih planova (ogranicenja, rasprave, suglasnosti, mišljenja,...)? Povratak na vrh
U procesu izrade prostornih planova služba zaštite prirode sudjeluje vec sad kroz postupak izdavanja uvjeta zaštite prirode od strane Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode koji se izdaju temeljem strucnih podloga Državnog zavoda za zaštitu prirode s podacima o prirodnim vrijednostima i mjerama zaštite prirode. Prostorni planovi bi prije donošenja trebali proci postupak ocjene prihvatljivosti za prirodu koja se radi u sklopu strateške procjene utjecaja na okoliš ukoliko je ona za odredeni plan propisana.
203. U kojoj mjeri ce se Natura 2000 primjenjivati na postojece gradevine (npr. autoceste)? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 192.
204. Tko je zadužen za financiranje istraživanja ako nema dovoljno podataka za OPZP (ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu)? Povratak na vrh
Ako nema dovoljno podataka, nositelj zahvata ih je obvezan pribaviti. Praksa u zemljama EU je da postupak ocjene prihvatljivosti zahvata može trajati barem toliko da se pokriju dvije godišnje sezone radi moguce potrebe terenskih istraživanja.
205. Da li ocjena plana znaci npr. preklapanje karte podrucja Natura 2000 i karte iz prostorno-planskog dokumenta ; npr. namjena prostora i eliminiranje svih planiranih zahvata koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na podrucje Nature 2000; ili se može reci da nema dovoljno podataka u ovoj fazi i navede se da je prije realizacije zahvata potrebno provesti ocjenu? Povratak na vrh
Neke stvari se mogu 'išcistiti' vec kroz prostorni plan (npr. projekti koji su evidentno u koliziji ne moraju se uvrstiti u prostorni plan ili se može utvrditi alternativna povoljna lokacija). Za ostale zahvate ostaje obveza ocjene ukoliko mogu imati znacajan utjecaj na podrucje ekološke mreže.
206. Da li eventualne kazne sa strane EU odnose samo na zahvate koji su iskljucivo unutar Natura 2000 podrucja? Povratak na vrh
Ne, uopce nije važno da li je zahvat unutar podrucja NATURA ili cak daleko od njega, presudno je da li može imati negativan utjecaj na ciljane vrste i staništa nekoga podrucja (primjer – rijeke: svaki veci zahvat regulacije rijeke može imati znacajan utjecaj na cijeli nizvodni dio i ugroziti odredena staništa ili vrste).
207. Da li je u EU definirana odgovornost u slucaju štete proizašle iz prostorno-planske odluke? Povratak na vrh
Svaki takav slucaj rješava se pred Europskim sudom pravde u Luksemburgu koji odreduje kaznu i odštetu za državu clanicu na cijem podrucju je došlo do štete na NATURA podrucju. Dakle, odgovornost uvijek snosi država.
208. Da li ljudi koji rade na Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske sudjeluju u izradi Strategije prostornog uredenja i Energetske strategije? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz problematiku NATURE.
209. Što uciniti ako je cret (tip vlažnog staništa) / Natura 2000 stanište u urbanom podrucju koje ne uživa zaštitu temljem važecih propisa? Povratak na vrh
Nije bitno gdje se cret nalazi, ako je uvršten u NATURA 2000 potrebno je osigurati mjere kojima ce se ocuvati njegovo povoljno stanje.
210. Što uciniti ukoliko su mjere ocuvanja prirode u suprotnosti sa ocuvanjem zdravlja stanovništva (npr. mocvare – komarci)? Povratak na vrh
Sukladno clanku 6. Direktive o staništima, moguce je dopustiti zahvat koji ce negativno djelovati na ciljeve ocuvanja podrucja NATURA 2000 ako postoje imperativni razlozi prevladavajuceg javnog interesa, ukljucujuci i razloge vezane uz sigurnost i zdravlje stanovništva.
211. Da li RH ima pravo tražiti kompenzaciju od susjednih zemalja zbog onecišcenja koje stiže iz njihovih zemalja? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz problematiku NATURA 2000. ESPOO konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica regulira ocjenjivanje zahvata koji imaju prekogranicni utjecaj.
212. Da li je za zemlju prednost / mana uci u EU s vecim postotkom Nature 2000? Povratak na vrh
Teško je dati ocjenu, postoje prednosti koje država treba znati iskoristiti, a neizbježno postoje i neka ogranicenja. No nije na državi da odlucuje o postotku, ona mora izdvojiti dovoljno podrucja za svaku NATURA vrstu i stanište, a postotak je tek posljedica.
213. Da li je moguce za široko rasprostranjene vrste ici s donjom postotnom granicom (20%)? Povratak na vrh
Moguce je, ali za svaku vrstu potrebna je posebna analiza. Nije bitan samo postotak populacije, nego i nacin kako su podrucja rasporedena. Npr. ako je neka vrsta rasprostranjena u nekoliko dijelova Hrvatske, potrebno je i odabrana podrucja ravnomjerno rasporediti (mreža!), a ne npr. izdvojiti 20% populacije samo u jednom podrucju.
214. Koji je kriterij odredivanja granica na moru (i na kopnu)? Povratak na vrh
Na moru su se granice podrucja važnih za neke stanicne tipove vecinom utvrdivale temeljem izobata: za naselja posidonije izobata od 35 metara, za grebene-koraligen – izobata od 50 metara. Na kopnu su neka podrucja odredivana po granici staništa temeljem karte staništa (1:100.000), a neka po fizickim karakteristikama prepoznatljivim na terenu poput cesta.
215. Što je sa miniranim podrucjima unutar mreže Natura 2000 – ona su nedostupna za upravljanje/zaštitu/gospodarenje – da li podrucja Nature 2000 mogu biti prioritet za razminiranje iz fondova EU? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 175.
216. Da li je u Naturu 2000 ukljuceno podmorje Elafita? Povratak na vrh
Elafiti zajedno s podmorjem ukljuceni su u Nacionalnu ekološku mrežu. Tehnickom pogreškom nisu ukljuceni u prijedlog NATURA, ali cemo ih naknadno dodati temeljem ove primjedbe, buduci da zadovoljavaju potrebne kriterije.
217. Kako se misli riješiti zaštita i upravljanje morskim podrucjima? Povratak na vrh
Za svako podrucje donijet ce se posebne mjere upravljanja koje ce ovisiti o njegovim ciljevima ocuvanja.
218. Kako riješiti problem invazivnih vrsta na Natura 2000 podrucjima? Povratak na vrh
Vidi odgovor na pitanje br. 176.
219. Da li ce to (Natura 2000) otvoriti nova radna mjesta – primjeri iz EU? Povratak na vrh
Postoji puno primjera iz EU (neki od njih su prikazani u prezentacijama g.Wolfganga Suske-a na ovim PHARE radionicama) kako je stanovništvo pojedinih NATURA podrucja iskoristilo ovaj status za razlicite razvojne programe koji su, medu ostalim, omogucili i otvaranje novih radnih mjesta. To je narocito vezano uz turizam i ekološku poljoprivredu koja ukljucuje i izgradnju razlicitih pogona za preradu lokalnih proizvoda.
220. Da li zaštita kroz Naturu 2000 može biti jaca od prenamjene zelenih podrucja u gradevinska? Povratak na vrh
Ako su 'zelena podrucja' bitna za ocuvanje ciljanih vrsta i staništa nekoga NATURA podrucja, onda nije dopustivo izvršiti njihovu prenamjenu u gradevinsko podrucje, osim ako se temeljem clanka 6. Direktive o staništima kroz postupak ocjene prostornoga plana utvrde imperativni razlozi prevladavajuceg javnog interesa i osigura adekvatna kompenzacija za ekološku mrežu.
221. Kakva je mogucnost provedbe Nature 2000 u Hrvatskoj kada (ako) se ista ne provede u susjednoj Bosni i Hercegovini? Povratak na vrh
NATURA 2000 naša je obveza u procesu pristupanja Europskoj uniji i ona ce se morati provoditi. Iako NATURA 2000 ne rješava prekogranicnu problematiku sa zemljama izvan Unije, cinjenica jest da je i Bosna i Hercegovina zemlja sa europskom politickom orijentacijom te ce u skladu s time i Bosna i Hercegovina morati u svoje zakonodavstvo prenijeti odredbe europskih propisa.
222. Da li mi upravljamo prirodom i što je to? Da li mi cuvamo prirodu ili samo nastojimo biti bolji prema prirodi? Da li smo mi djeca prirode ili??? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz problematiku mreže NATURA 2000.
223. Koji postotak ukupne površine je Natura 2000 u pojedinim zemljama clanicama EU? Npr. Madarska, Velika Britanija, Španjolska, Nizozemska,... Povratak na vrh
Mreža NATURA 2000 i na razini EU periodicki se dopunjuje, a najnoviju statistiku moguce je vidjeti na: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/barometer/index_en.htm
224. Da li je u tijeku prodaja izvora pitke vode u Hrvatskoj? Do koje mjere je moguce kontrolirati utjecaj novih vlasnika na vodu? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz problematiku mreže NATURA 2000.
225. Izvor Mrežnice na podrucju je vojnog poligona. Da li je taj izvor dostupan Hrvatskim vodama? Da li je moguc monitoring tog izvora ili vojska radi s njim što hoce? Da li se radi o poligonu Hrvatske vojske ili NATO-a? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz problematiku mreže NATURA 2000.
226. Da li sustavi procišcavanja kanalizacije takoder briga i odgovornost Hrvatskih voda? A izgradnja hidroelektrana? Povratak na vrh
Pitanje nije povezano sa mrežom NATURA 2000.
227. Kakav je utjecaj Nature 2000 na lov i ribolov? Povratak na vrh
NATURA 2000 ne iskljucuje lov i ribolov. Oni, medutim moraju biti regulirani na nacin da je njihovo odvijanje održivo i ne ugrožava vrste ili staništa zbog kojih je podrucje ukljuceno u mrežu.
228. Da li za nas Natura 2000 znaci restauracija prijašnjeg stanja ili ocuvanje postojeceg stanja? Povratak na vrh
Sukladno Direktivi o staništima cilj mreže NATURA 2000 jest ocuvanje ili postizanje povoljnog stanja vrsta i stanišnih tipova, iz cega je jasno da to u nekim slucajevima može znaciti i restauraciju.
229. Kako provesti restauraciju? Koje institucije ukljuciti? Kako financirati tako velike i skupe projekte? Povratak na vrh
Za takve projekte restauracije moguce je dobiti sredstva iz EU i drugih medunarodnih fondova.
230. Kako provesti monitoring i kako ga cesto provoditi? Povratak na vrh
Državni zavod za zaštitu prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode zadužen je za Nacionalni sustav monitoringa biološke raznolikosti. Ovdje se radi o izuzetno kompleksnoj problematici koja još uvijek nije sustavno definirana na nacionalnoj razini.
231. Postoji li neki nacrt monitoringa i kako bi izgledala suradnja medu razlicitim institucijama? Povratak na vrh
Nacrt monitoringa još uvijek ne postoji, ali se na njemu radi.
232. Što se može uciniti po pitanju ilegalnog bageriranja delte Neretve? Povratak na vrh
Provoditi važece zakone RH, odnosno kontaktirati nadležne inspekcijske službe i policiju.
233. U kojoj mjeri se ocekuje da se biološka klasifikacija preklopi s klasifikacijom prema sustavu B? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz mrežu NATURA 2000.
234. Kako zaštititi krške tekucice: Cetinu, Krku, Zrmanju Gacku i Liku (energetska postrojenja)? Povratak na vrh
Po proglašavanju NATURE za nova energetska postrojenja bit ce potrebno provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata kojom ce se utvrditi da li je zahvat prihvatljiv i ako jest, koje mjere ublažavanja negativnih utjecaja je potrebno provesti.
235. Što sa akumulacijama uz Dravu? Povratak na vrh
Pitanje nije jasno postavljeno.
236. Prema Direktivi o vodama potrebno je izdvojiti sva „tijela“ podzemne vode koje daju barem 0,1 l/s. Da li je to uradeno ili je u fazi izrade? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz mrežu NATURA 2000.
237. Je li u Naturu 2000 ukljucena i Direktiva o vodama? Povratak na vrh
Ne, iako postoje poveznice izmedu Direktive o vodama i mreže NATURA 2000, sama NATURA 2000 temelji se na Direktivi o zaštiti ptica i Direktivi o zaštiti staništa.
238. Sistem B? Tko je protiv zaštite krša? Povratak na vrh
Pitanje nije vezano uz mrežu NATURA 2000.
239. Koliko ce koštati uvodenje Nature 2000 na teritoriju RH, iz kojih ce se izvora pokriti ti troškovi i u kojem razdoblju? Povratak na vrh
Još uvijek nemamo konacni prijedlog mreže NATURA 2000 i sukladno tome teško je procijeniti troškove. Medutim, Republika Hrvatska na dan pristupa zajedno sa prijedlogom mreže NATURA 2000 Europskoj uniji mora podnijeti i procjenu troškova. Dakle, na ovo pitanje moci cemo odgovoriti do dana pristupa.
240. Koliki % teritorija Nature 2000 imaju nove clanice EU i koliki % imaju stare clanice? Povratak na vrh
Mreža NATURA 2000 i na razini EU periodicki se dopunjuje, a najnoviju statistiku moguce je vidjeti na: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/barometer/index_en.htm
241. Da li se pri izradi prijedloga uzimao u obzir prijedlog iz prostornih planova?Povratak na vrh
Da, prilikom odabira podrucja u obzir su uzimani i podaci iz županijskih prostornih planova.
242. Koje su obveze RH nakon proglašenja Nature 2000? Rezultira li loše upravljanje kaznama za državu? Povratak na vrh
Pogledati odgovor na pitanja br. 68, 173 i 207.
243. Koje su to institucije koje ce predavati (predlagati) projekte za iskoristiti EU fondove? Povratak na vrh
Nacelno, projekte mogu predavati svi tipovi institucija, to ovisi o fondu i pravilima koja nalažu razlicite natjecajne dokumentacije. Što se tice poljoprivrednih poticaja, tipovi ovih poticaja moraju se definirati Nacionalnim programom ruralnog razvoja, odnosno Nacionalnim poljoprivredno-okolišnim programom za koje je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
244. Zašto više Hrvatsko Zagorje (SPA podrucje) nije u prijedlogu Nature 2000? Povratak na vrh
Hrvatsko zagorje u Nacionalnu ekološku mrežu ušlo je kao važno podrucje za ocuvanje zlatovrane, a na temelju podataka iz ranih devedesetih (Dolenec 1991). Medutim, tijekom 2008. godine JU za upravljanje zašticenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije poduzela je intenzivne akcije s ciljem utvrdivanja prisutnosti zlatovrane na podrucju Hrvatskog zagorja. Nažalost, vrsta tijekom ovih akcija nije utvrdena te je vjerojatno kao gnjezdarica u Hrvatskoj izumrla pa ovo podrucje sukladno tome nije ukljuceno u prijedlog mreže NATURA 2000.
245. Zašto izvorišni dio Odre nije obuhvacen u SPA Odransko polje? Povratak na vrh
SPA Odransko polje podrucje je važno za ocuvanje bjelovrate muharice, kosca i štekavca, vrsta cije znacajne populacije nisu zabilježene na izvorišnom dijelu Odre.
246. Prostor Ravne gore i jedan dio Bednje (izvorski) ima krške karakteristike – zašto nije ukljuceno to cijelo podrucje? Povratak na vrh
U prijedlog mreže NATURA 2000 ukljucena je cijela rijeka Bednja zajedno sa izvorišnim podrucjem, te vršni dio Ravne gore. Detaljniju kartu možete vidjeti na www.natura2000.hr .
247. Da li svi radovi održavanja podilaze ocjeni i moraju se svaki put ocijeniti bez obzira što se održava vec postojeci „objekt“ ili postojece „uredenje“? Povratak na vrh
Svi zahvati koji mogu imati znacajan negativan utjecaj na ciljeve ocuvanja i integritet podrucja ekološke mreže NATURA 2000 podliježu Ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu. Ukoliko radovi održavanja u vodnom gospodarstvu mogu imati navedeni ucinak oni takoder podliježu Ocjeni, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu.
248. Prijedlog za ukljucivanje vrulja u Naturu 2000 (npr. u Brackom kanalu). Povratak na vrh
Prema tumacenju stanišnih tipova sa Dodatka I Direktive o staništima, vrulje jesu stanišni tip za koji je potrebno izdvojiti podrucja u mrežu NATURA 2000. Prijedlog NATURA 2000 trenutno se revidira, izmedu ostaloga i prema prijedlozima prikupljenim na ovim radionicama, te ce vrulje biti ukljucene u prijedlog mreže.
249. Zašto Istra nije obuhvacena više u Naturi 2000, isto tako i istocna Slavonija? Povratak na vrh
Nije bilo podataka o vrijednostima ovih podrucja. Medutim, terenska istraživanja u tijeku su i kroz 2009. godinu te ce se prijedlog NATURA 2000 nadopuniti.
250. Una u Naturu 2000? Povratak na vrh
Rijeka Una je dio prijedloga mreže NATURA 2000. Detaljnu kartu s ciljevima zaštite možete pogledati na www.natura2000.hr
251. Postoje li varijantna rješenja prijedloga Natura 2000 podrucja? Povratak na vrh
Varijantna rješenja prijedloga NATURA 2000 podrucja ne postoje.
252. Zašto urbana podrucja i industrijske zone nisu izuzete iz prijedloga u potpunosti? Povratak na vrh
Granice ekološke mreže NATURA 2000 u narednom razdoblju ce se iscrtati u finijem mjerilu (predvida se mjerilo 1: 5000) te ce se prilikom iscrtavanja i ovaj komentar uzeti u obzir.
253. Kako ce se riješiti (i da li ce se mijenjati prijedlog) ako do ulaska u EU i potvrdivanja podrucja neka od njih budu devastirana / degradirana? Povratak na vrh
Promjene prijedloga moguce su do donošenja Uredbe o ekološki znacajnim podrucjima Europske unije NATURA 2000 te je moguce mijenjanje prijedloga ukoliko dode do devastacije podrucja. Medutim, nakon što se EU preda popis pSCI podrucja sve odredbe Direktiva se primjenjuju te su u skladu s time u slucaju devastacije Republika Hrvatska za nju odgovara, cak i prije prihvacanja prijedloga od strane EU.
254. Zašto je prijedlog Nature 2000 u tako velikom postotku? Povratak na vrh
Razlog velikog postotka je vrlo visoka biološka raznolikost Republike Hrvatske. Naime, prema pravilima EU u mrežu NATURA 2000 potrebno je ukljuciti 20-60% površine ugroženog stanišnog tipa, odnosno 20-60% populacije ugrožene vrste. Ovaj postotak još je i viši za prioritetne vrste (u Direktivi o staništima oznacene „*“) i on iznosi cak 80%. Uzimajuci u obzir cinjenicu da na prostoru Hrvatske dolazi 70-tak stanišnih tipova sa Dodatka I Direktive i preko 220 vrsta sa Dodatka II za koje je potrebno izdvojiti podrucja, te uzimajuci u obzir relativno dobru ocuvanost i rasprostranjenost mnogih od vrsta i stanišnih tipova, visoki postotak površine Hrvatske u mreži NATURA 2000 je neizbježan.
255. Zašto cijeli otok Mljet nije obuhvacen u prijedlog Nature 2000? Povratak na vrh
Strucnom valorizacijom utvrdena su važna podrucja na otoku Mljetu s aspekta ocuvanja europski ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Iako je otok Mljet podrucje izuzetne biološke raznolikosti, u mrežu NATURA 2000 nije potrebno ukljuciti sva podrucja pod europski ugroženim stanišnim tipom, vec 20 – 60 % površine (80 % u slucaju prioritetnog stanišnog tipa ili vrste) najreprezentativnijih podrucja rasprostranjenja stanišnog tipa odnosno populacije ugrožene vrste.
256. Da li postoje strucne podloge na temelju kojih je neko podrucje ušlo u prijedlog Nature 2000? Povratak na vrh
Državni zavod za zaštitu prirode angažirao je niz relevantnih strucnjaka i znanstvenika na prikupljanju podataka za potrebe izrade mreže NATURA 2000. Njihova terenska izvješca, koja nisu nužno koncipirana u formi strucne podloge, bila su temelj za izradu ovog prijedloga, zajedno sa literaturnim podacima ne starijim od 50 godina. Potrebno je napomenuti da istraživanja još uvijek traju i da se mreža nadopunjuje u skladu sa novoprikupljenim podacima. Nakon izrade konacnog prijedloga obradeni podaci svih znanstvenih istraživanja biti ce dostupni na web stranicama Zavoda te ce biti temelj za izradu planova upravljanja te provedbu ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu.