Poljoprivreda

Krajobraz u Hrvatskoj oblikovale su mnoge generacije razlicitim nacinima obradivanja zemlje. Mnoga od tih polu-prirodnih staništa nizinske su livade košanice, ljetni planinski pašnjaci, maleni vocnjaci i maslinici, a razvijali su se tijekom stoljeca tradicionalnog obradivanja zemlje. Trenutno se oko cetvrtina teritorija Hrvatske vodi kao poljoprivredno zemljište na kojem se nalazi skoro 450.000 poljoprivrednih gospodarstava. Jezgru hrvatskog poljoprivrednog sektora sacinjavaju obiteljska gospodarstva koja zauzimaju 80% ukupnog poljoprivrednog zemljišta, a u vlasništvu imaju 82% sve stoke. Vecina tih obiteljskih imanja su mješovitog tipa, objedinjuju poljoprivrednu i stocarsku djelatnost, tkajuci na taj nacin šareni mozaicni krajobraz.

U svim se regijama proizvode razliciti poljoprivredni proizvodi, ovisno o lokalnim uvjetima i klimi.

Staništa europske važnosti u Hrvatskoj

Stoljeca razlicitih poljoprivrednih praksi stvorila su mnoga poluprirodna staništa bogata divljim vrstama.  Opstanak tih podrucja danas izrazito ovisi o nastavku takva korištenja i gospodarenja, ali ona brzo nestaju zbog promjena poljoprivrednih praksi i depopulacije. Iz tog su razloga i utvrdena kao podrucja ocuvanja prirode u sklopu mreže NATURA 2000.

Upravljanje

Osim u nekoliko iznimaka (netaknute prirodne šume i podvodne špilje), podrucjima NATURA 2000 upravlja se i upravljat ce se kroz proizvodne djelatnosti. Stoga je svima nama u interesu da se nadu nacini upravljanja poljoprivrednim podrucjima unutar podrucja NATURA 2000 koji ce biti i produktivni i u skladu s prirodnim okolišem i pripadajucim divljim vrstama.

Svakim podrucjem NATURA 2000 upravljati se mora na nacin koji osigurava kontinuiran, dugorocan opstanak vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je neko podrucje zašticeno. 

To znaci da se unutar podrucja NATURA 2000 izbjegavaju štetne aktivnosti koje bi mogle znacajno uznemiriti vrstu ili narušiti staništa zbog kojih je to podrucje odabrano. Poduzimaju se pozitivne mjere, gdje je potrebno, u cilju održavanja i obnavljanja „povoljnog statusa zaštite“ tih staništa i vrsta u njihovu prirodnom podrucju rasprostranjenosti.

Tako NATURA 2000 podržava nacelo održiva razvoja. Njezin cilj nije zaustaviti ljudske aktivnosti nego odrediti parametre prema kojima se one mogu obavljati  uz istodobnu zaštitu postojecih rijetkih biljaka, staništa i životinja.

EU i hrvatska poljoprivreda

Jasno je da u pogledu poljoprivredne proizvodnje, a i njezine kolicine, još ima mnogo prostora za poboljšanja, ali to ne znaci da se ta mala gospodarstva nužno trebaju razviti u monokulture industrijskih razmjera. Dodatni bi velik poticaj trebalo biti i to da je europsko tržište sada otvoreno za gotovo sve hrvatske proizvode. I dok se velika mehanizirana gospodarstva suocavaju s manjim poticajima i strožim okolišnim ogranicenjima, druga se podrucja brzo razvijaju zbog sve vece potražnje domacih, organskih i ekološki prihvatljivih proizvoda. 

Zajednicko donošenje odluka

Najbolji nacin za donošenje odluke o tome kako upravljati nekim podrucjem NATURA 2000 jest za svaki pojedinacni slucaj postici zajednicki dogovor o najboljim nacinima ocuvanja postojecih vrsta i staništa. Direktiva o staništima preporucuje razvoj planova upravljanja za podrucja mreže NATURA 2000 upravo u cilju olakšavanja uspostave dijaloga medu svim zainteresiranim stranama, te postizanja dogovora o pragmaticnim  rješenjima upravljanja.  Iako nisu obvezni, planovi upravljanja korisno su sredstvo jer evidentiraju potrebe ocuvanja postojecih staništa i vrsta, tako da je jasno što se zašticuje i zašto; analiziraju socijalno-gospodarski i kulturni kontekst podrucja, te interakcije izmedu razlicitih nacina korištenja zemljišta te postojecih vrsta i staništa;  pružaju otvoreni forum za raspravu te pomažu u postizanju konsenzusa o dugorocnom upravljanju podrucjem; pomažu u nalaženju prakticnih rješenja upravljanja koja su održiva i potpuno integrirana u druge nacine korištenja zemljišta.

U vecini slucajeva bit ce potrebne samo manje prilagodbe koje ce osigurati kompatibilnost postojecih nacina korištenja zemljišta sa zaštitom prisutnih vrsta i staništa. To je, na primjer, odgoda košnje polja za nekoliko tjedana kako bi se omogucilo pticama koje se gnijezde na tlu, poput kosca, da se opernate, ili izbjegavanje uznemiravanja životinja u odredenim razdobljima godine tijekom njihova gniježdenja, hranjenja ili zimovanja.

Važno je da su ljudi koji žive i rade u podrucjima NATURA 2000 blisko ukljuceni u donošenje odluka o njihovu dugorocnom upravljanju. To se ne tice samo tijela mjerodavnih za zaštitu prirode: privatni zemljoposjednici, tijela državne uprave, industrija, lokalne zajednice, znanstvenici te zainteresirani gradani, svi oni imaju važnu ulogu kako bi NATURA 2000 postigla uspjeh.

EU fondovi

U Proracun za ruralni razvoj (2007.-2013.) uvedene su nove mjere koje sa starima nastoje podržati rad na zemlji koji je koristan za okoliš, poput poljoprivredno-okolišnih shema. 

Poljoprivrednici sada imaju pravo na dodatnu financijsku potporu nalaze li se unutar podrucja NATURA 2000, jer odražavaju podrucja visoke prirodne vrijednosti. Te se financijske potpore „brinu“ da poljoprivrednici svoje farme drže u dobrim okolišnim i poljoprivrednim uvjetima.

Za više informacija pogledajte našu brošuru „NATURA 2000 i poljoprivreda u Hrvatskoj“