Iako Hrvatska još nije clanica Europske Unije naš je Zakon o zaštiti prirode vec unio mnoge mehanizme kojima se uskladuje sa odredbama Direktive o staništima. U tom su smislu glavni mehanizmi Nacionalne ekološka mreža Uredba o (Uredba o proglašenju Nacionalne ekološke mreže (NN 109/07)) te Ocjena prihvatljivosti zahvat na prirodu (OPZP) (Pravilnik o ocjeni priljihvatljivosti plana programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09).

Za one zahvate za koje su PUO i SUO obvezni, u skladu sa praksom u EU, nova hrvatska legislativa u zaštiti okoliša objednjuje postupak OPZP s postupkom procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš NN 64/08) odnosno Strateške procjene u utjecaja zahvat na okoliš (SUO), (Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš NN 64/08)

Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu prenosi spomenuti model od cetiri dijela (faze):
1. Prethodna ocjena,
2. Glavna ocjena,
3. Ocjena drugih pogodnih mogucnosti,
4. Utvrdivanje prevladavajuceg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta

U postupak sudjeluju cetiri glavna sudionika: nositelj zahvata, strucna institucija koja priprema studiju ocjene prihvatljivosti zahvata, nadležno tijelo (Ministarstvo kulture i upravni odjeli u županijama) i Državni zavod za zaštitu prirode kao strucnu državnu instituciju u zaštiti prirode.

1. Tko su nadležna tijela?
   U najvecem broju slucajeva nadležno tijelo u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Medutim, u prvom dijelu (Prethodnoj ocjeni) kada se radi o NATURA 2000 podrucjima koja nisu ujedno i zašticena podrucja, u kategoriji strogog rezervata, nacionalnog parka, parka prirode, posebnog rezervata i spomenika prirode, nadležni su upravni odjeli u županijama.
2. Tko daje zahtjev za OPZP?
   Nositelj zahtjeva može biti bilo koja pravna ili fizicka osoba. Nositelj predaje zahtjev nadležnom tijelu i pokriva sve troškove postupka ocjene.
3. Tko izraduje studiju ocjene prihvatljivosti zahvata?
   Trenutna legislativa zaštite okoliša kaže da su sva poduzeca koja su ovlaštena za provodenje POU-a ujedno ovlaštena i za provodenje ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu. Medutim, s obzirom na vrlo specificnu prirodu OPZP-a i razlicitu velicinu projekata, studija može biti kratka i pripremljena od jedne strucne osobe ili vrlo opsežna i pripremljena od strane velikog tima strucnjaka.
4. Koja je uloga Državnog zavoda za zaštitu prirode?
   Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod) obavlja strucne poslove u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu i komunicira s nadležnim tijelima koja od Zavoda traže mišljenje. Zavod takoder, neposredno ili preko web-servisa, daje informacije o granicama podrucja ekološke mreže i ciljevima ocuvanja. Nakon završetka pojedinog dijela OPZP-a, Zavod priprema izvješce koje se zatim objavljuje na internet stranicama Ministarstva kulture.
5. Što je prethodna ocjena?
   Na pocetku postupka, nositelj predaje zahtjev za provodenje ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu nadležnom tijelu. Taj zahtjev mora sadržavati osnovne informacije o projektu propisane Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu, NN 89/07). Nadležno tijelo zatim konzultira Državni zavod za zaštitu prirode o vjerojatnosti utjecaja projekta/plana na ekološku mrežu. Ako se znacajan negativni utjecaj mogu iskljuciti na temelju dostavljenih podataka, projekt se odobrava. Ako to nije slucaj, nositelj se upucuje na drugi dio postupka odnosno Glavnu ocjenu.
6. Kada se Glavna ocjena provodi zasebno a kada u sklopu procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO)?
   Glavna ocjena se provodi kao zaseban postupak za projekte za koje nije potrebna PUO, a integrira se u postupak PUO kada je on obvezan. U prvom slucaju kada PUO nije potrebna, nositelj projekta/plana predaje zahtjev Ministarstvu kulture u obliku propisanom Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07). U drugom slucaju, kada je PUO obavezna, nositelj prilaže rezultat Prethodne ocjene nadležnom tijelu u podrucju zaštite okoliša i time zapocinje proces PUO-a.
7. Što se dogada u Glavnoj ocjeni?
   U Glavnoj ocjeni nositelj prilaže studiju ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu nadležnom tijelu koje ju zatim prosljeduje na mišljenje Državnom zavodu za zaštitu prirode (DZZP). Kada se OPZP provodi u sklopu PUO-a,spomenuta se studija uklapa kao zaseban dio u studiju za PUO. DZZP provjerava da li je studija prihvatljiva. Ako zadovoljava i predložene mjere ublažavanja otklanjaju negativne ucinke, Ministarstvo kulture, na temelju zakljucaka ocjene izdaje rješenje kojim se projekt odobrava. Rješenje sadrži i mjere ublažavanja i definira jamcevinu za njihovu implementaciju.
8. Kakve su razlike u postupku OPZP-a kada se Glavna ocjena provodi u sklopu PUO-a?
   Ako se OPZP provodi u sklopu PUO, clan komisije koji predstavlja nadležno tijelo u zaštiti prirode, se konzultira sa Državnim zavodom za zaštitu prirode i komunicira s nositeljem na sastancima komisije. Rezultati OPZP-a ukljucuju se u rješenje PUO-a koje naposljetku dolazi na mišljenje Ministarstvu kulture. Ako se projekt/plan ne odobri zbog negativnog rezultata OPZP-a takoder se zaustavlja i proces odobravanja na temelju PUO-a. Slican se postupak dogada i u Strateškoj ocjeni utjecaja zahvata na okoliš (SUO).
9. Koji je cilj treceg dijela OPZP-a: Ocjena drugih pogodnih mogucnosti?
   Ako predložene mjere ublažavanja ne uklanjaju negativni utjecaj u potpunosti, nositelja se upucuje na slijedeci dio OPZP-a gdje predlaže druge pogodne mogucnosti implementacije projekta/plana te se za njih provodi Glavna ocjena (vracanje na drugi dio - Glavnu ocjenu).
10. Kako se primjenjuje mehanizam utvrdivanja imperativnih razloga prevladavajuceg javnog interesa (IROPI)?
    Ako ne postoji ni jedna druga prihvatljiva mogucnost, nositelj može zatražiti utvrdivanje imperativnih razloga prevladavajuceg javnog interesa i daje zahtjev Ministarstvu kulture koje ga prosljeduje Vladi RH. Vlada može odobriti projekt/plan iz spomenutih razloga nakon konzultacije s javnošcu. Za razliku od kompenzacijskih uvjeta za buduca NATURA 2000 podrucja, osim kompenzacije stvaranjem jednakog ili dodavanjem istog ili slicnog podrucja, nacionalna ekološka mreža može se kompenzirati i uspostavom drugog važnog podrucja ili financijskom kompenzacijom.